prijava
SARAJEVO, 1 .april (FENA) - „Terorist“ je peti roman bh. pisca i novinara, sa šibenskom adresom, Emira Imamovića Pirketa. Kako je zapisao urednik Kruno Lokotar, ovo je priča o novinaru koji se spletom okolnosti zatekne pri izručenju nekog ISIL-ovca matičnoj zemlji Bosni i Hercegovini te otkriva da je riječ o njegovom poznaniku iz djetinjstva Mirzi Kasumoviću. Premda ga se sjeća tek iz onih godina u kojima su se njihovi životi odvijali jedan pored drugog, a i to jedva, zainteresira se za slučaj.
Piše: Nermina Omerbegović
- Peti roman Emira Imamovića Pirketa „Terorist“ fikcijska je publicistika nastala na zasadama novog žurnalizma, hibridni žanr koji obuhvaća više i prodire dublje, jer uzima najpogodnije od književnosti i novinarstva - zapisao je Lokotar.
Govoreći o tome kako svoje romane, pa tako i ovaj najnoviji gradi na osnovu činjenica, novinskih tekstova, Emir Imamović Pirke za Fenu je rekao da u njegovom svijetu ne postoje novine zbog stvarnosti, već stvarnost zbog novina.
- Prije nego sam počeo pisati prozu, sve što se oko mene dešava sam doživljavao kao građu za novinske tekstove. Kasnije sam isti materijal, manje–više, počeo koristiti i za romane. U novinama je, još uvijek, digest stvarnosti i one su prečica do priča koje me zanimaju kao proznog pisca, a svaka takva me mora prvo zainteresirati kao novinara - kaže Imamović.
Prije nekoliko godina ovaj bh. novinar, pisac i kolumnista portala Bljesak odselio je u Šibenik. Ipak teme njegovih romana vezane su, prije svega, za BiH, za teme koje problematiziraju bosanskohercegovačku stvarnost.
Imamović kaže da jednostavno likovi iz njegovih romana govore i misle bosanskohercegovački.
- Nije to nešto što ih puno razlikuje od ljudi iz drugih dijelova bivše Jugoslavije, ali jeste dovoljno. Možda ću jednom, ako mi dođe, napisati nešto što se dešava u Šibeniku ili Puli, ali za sada sam kao pisac komotniji u svijetu koji me formirao. Književnost, kako je rekao Selvedin Avdić, doživljavam kao beskrajan prostor slobode, a da bi u njemu uživao ne mogu imati ograničenja koja bi nametnulo smještanje priče u Dalmaciju gdje živim ili u Zagreb - istakao je Imamović.
Govoreći o tome kako se čitanjem romana „Terorist“ gubi nit između stvaranosti i fikcije, kaže da mu je to bio cilj. "Terorist" je igra sa žanrovima, te je u potpuno nefikcionalni okvir želio ubaciti potpunu fikciju, ali tako da se teško može odrediti gdje je granica.
Roman je i struktuiran kao publicistika: tako su podijeljena poglavlja, puno je citata, stvarnih izvora i istih takvih likova.
Čitajući Emira Imamovića i neke njegove ranije romane, navikli su na jednu dozu humora što u Teroristu i nije toliko prisutno, za šta Imamović kaže da ga i ima, ali jako malo, taman gdje i koliko je trebalo i da može funkcionirati.
- U osnovi ove priče nema ništa smiješno, kao što je bilo u onima koje su postale moje prve tri knjige. Bavio sam se, dakle, dvjema tragedijama, jedna je bosanskohercegovačka s početka devedesetih godina prošlog stoljeća, a jedna osobna, ona glavnog junaka Mirze Kasumovića, koji je posljedica dolaska stranih ratnika što su odbranu muslimana u BiH vidjeli ne kao svoj cilj, već kao sredstvo ostvarenja nekih drugih ciljeva. Jednako tako, ni većina onih što su išli u takozvanu Islamsku državu, nisu bili vođeni željom da Iračani i Sirijci žive u slobodnim, demokratskim i svima komotnim društvima - kaže on.
Govoreći zašto je napisao ovaj roman ističe da mu je namjera bila igrati se žanrovima i sve završiti ili 1995. ili na Tribunalu u Haagu. Ali stvaranje takozvane Islamske države i odlazak bosanskohercegovačkih državljana u nju skrenuli su mu fokus, tema je bila izazovnija jer je aktuelnija i tu se otvorio veći prostor za pretvaranje namjere u tekst.
-Da, dakle, nema nekih ljudi koji su odlučili otići služiti karcinomu civilizacije, ne bi bilo ni ovog romana. Možda bi onda neko iz Banje Luke napisao priču o ljudima što su se borili na strani ukrajinskih separatista. Ja to ne mogu - kaže.
Roman je objavila izdavačka kuća VBZ Zagreb.
Emir Imamović Pirke, dugogodišnji je novinar i suradnik nekih od najznačajnijih medija u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Bivši je urednik za kulturu i glavni i odgovorni urednik magazina Dani iz Sarajeva. Piše za tjednik Express, portale Forum.tm i Bljesak, te magazin Start BiH. Objavio je četiri romana: „Jel neko vidio djevojčice, kurve ratne zločince“, „Tajna Doline piramida“, „Treće poluvrijeme“ i „Vršenje dužnosti“. Jedan je od pokretača i direktor Festivala alternative i ljevice Šibenik (FALIŠ). Član je i programskog odbora Sajma knjiga i autora u Puli.
Rođen je u Tuzli 1973. godine, živio je u Sarajevu, a stanuje u Šibeniku.
(FENA) D. V.
