prijava
SARAJEVO, 7. juna (FENA) - Samo 43 posto šire javnosti u šest zemalja zapadnog Balkana smatra da je poslovanje sa njihovom javnom upravom postalo lakše, navodi se u jednom od nalaza sveobuhvatnog istraživanja sprovedenog u sklopu WeBER projekta.
"Istraživanje javnog mnijenja o administrativnim uslugama na zapadnom Balkanu" je prvo regionalno istraživanje posvećeno pružanju usluga, koje pokriva Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju.
Kada se govori o birokratiji u javnoj upravi, 48 posto građana širom zapadnog Balkana smatra da je bilo pokušaja ili inicijativa njihovih vlada da pojednostave administrativne postupke za građane i preduzeća u protekle dvije godine. Ovog stava je i većina građana na Kosovu (57 posto) i u Srbiji (55 posto), dok u Bosni i Hercegovini on iznosi 28 posto.
Uopšteno govoreći, podaci istraživanja otkrivaju velike varijacije između pojedinačnih zemalja Zapadnog Balkana u pogledu percepcije građana o različitim aspektima pružanja usluga, ali gorući izazov i jedan od iznenađujućih nalaza ovog istraživanja je očigledan nedostatak mehanizama koji omogućavaju građanima da daju mišljenje o kvalitetu usluga koje dobijaju od države", kaže Milena Lazarević, programska direktorica Centra za evropske politike iz Beograda, koordinatora projekta.
Samo oko trećina građana širom regiona potvrđuje da je njihova uprava u protekle dvije godine tražila povratne informacije o tome kako poboljšati administrativne usluge – od 13 posto u Bosni i Hercegovini do 44 posto u Albaniji. Jedna trećina ispitanika iz regiona slaže se da, kao korisnici javnih usluga, imaju mogućnost da pošalju povratnu informaciju o kvalitetu usluga koje dobijaju - od 15 posto građana u Bosni i Hercegovini do 38 posto na Kosovu.
- Ukoliko ne postoje mehanizmi za slanje povratnih informacija, vlade ne mogu znati šta građani misle o postojećim uslugama i kako ih unaprijediti. Potrebno je naglasiti da građani, kao poreski obveznici, finansiraju ove usluge dok istraživanje pokazuje da vlade u region često ne mare o potrebama građana te povjerenju građana - izjavila je istraživačica Weber projekta Vanjskopolitičke inicijative BH Anida Šabanović.
Podaci istraživanja su takođe otkrili nizak stepen javne svijesti o dostupnosti e-usluga širom regiona, koji se kreće od 19 posto u Bosni i Hercegovini do 53 posto u Makedoniji. Samo 35 posto ispitanika koji su upoznati sa e-uslugama u njihovim zemljama tvrde da su "uvijek" uspjevali da dobiju uslugu koju su tražili onlajn u protekle dvije godine. Ovaj procenat varira od 23 posto u Albaniji do 47 posto u Srbiji.
Kada se radi o inkluzivnosti praćenja pružanja usluga, samo četvrtina (26 posto) građana slaže se da su građani ili civilno društvo uključeni u praćenje usluga. Najviši stepen odobravanja dolazi iz Albanije (35 posto), a najniži iz Bosne i Hercegovine (11 posto).
- Rezultati istraživanja su korisni za vlade svih zemalja regiona budući da ukazuju na neke od najvećih problema kada je riječ o sistemima pružanja usluga. Generalno, vlasti u Bosni i Hercegovini, kao i u regionu, bi trebale unaprijediti napore ka smanjenju birokratije te unapređenju sistema pružanja usluga kao i praćenja procesa od strane ogranizacija civilnog društva i građana - zaključila je Šabanović.
Projekt unapređenja kapaciteta civilnog društva za praćenje reforme javne uprave na zapadnom Balkanu – WeBER – je trogodišnji projekt koji finansira Evropska unija i sufinansira Kraljevina Holandija.
Opšti cilj WeBER-a je povećati značaj, učešće i kapacitete organizacija civilnog društva i medija na zapadnom Balkanu za zagovaranje i uticanje na dizajn i implementaciju reforme javne uprave (RJU), saopćeno je iz Vanjskopolitičke inicijative BiH.
(FENA) E. F.
