prijava
SARAJEVO, 15. juna (FENA) - Muslimani u Bosni i Hercegovini, Balkanu, Evropi, kao i muslimani širom svijeta nakon 30 dana posta mjeseca ramazana, danas se raduju mubarek Bajramu.
Zamjenik glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo Malik.ef. Šljivo i sarajevski imam Edin ef. Spahić su u razgovoru za Fenu podsjetili na tradiciju i običaje obilježavanja Bajrama.
Muški članovi obitelji bi prije polaska u džamiju prije klanjanja bajram-namaza pojeli neparan broj hurmi, to je sunnet. (Ahmed i Buhari su zabilježili: „Allahov Poslanik ne bi izlazio da klanja ramazanski bajram prije nego što bi pojeo hurmi i to neparan broj“).
Nakon bajram-namaza nastupa i međusobno čestitanje džematlija, imama, potom, djeca ljube ruku roditeljima, a roditelji bi uzvraćali i ljubljenjem u čelo i davanjem bajramluka.
Bajram se čestitao riječima 'Bajram mubarek olsun', što se u narodu znalo i pojednostaviti čestitkom 'Bajrambarićola', u značenju 'neka Bajram bude mubarek'. Odgovor na ove čestitke je bio 'Allah razi olsun' odnosno u narodnoj formi 'Allahraziola' – 'neka je Allah zadovoljan'.
Bajramski ručak je poseban doživljaj, a obično se priprema u očevoj odnosno, majčinoj kući, stoga efendija Šljivo kaže da u islamskoj tradiciji Bajram zaista zauzima posebno mjesto, bez obzira da li je riječ o Ramazanskom ili Kurban-bajramu.
Poštujući njegovu vjersku dimenziju, Malik ef. Šljivo kaže da je obilježavanje Bajrama kroz historiju obogaćeno kulturnim događajima i običajima naroda koji su ga prihvatali i usvajali kao dio vlastitog duhovnog naslijeđa i tradicije.
- Obilježavanje Bajrama na našim prostorima ima također dugu tradiciju, koja obuhvata i niz lokalnih običaja prilagođenih načelima islamskoga vjerovanja – kazao je on.
Vrijeme bajramskih dana, podsjetio je, često je bilo ispunjeno i bogatim sadržajima u javnom prostoru Bošnjaka. Okupljanje naroda u džamijama, musallama i drugim mjestima nerijetko je korišteno za informiranje stanovnika.
Naglašava da se prvi dan Bajrama zijaretila ulema, ugledni i uticajni ljudi mahale, kasabe ili šehera. Bajram je bio i vrijeme zijareta mezaristana, čišćenja i krečenja nišana, učenja prigodnih ajeta na mezarima.
Ovaj se zijaret, kaže ef.Šljivo, obavljao prvoga ili drugoga dana Bajrama, a danas se u BiH obilježava drugi dan Ramazanskog bajrama kao Dan šehida.
Drugi i treći dan Bajrama bio je rezervisan je za obilazak komšiluka. Žene bi tek trećega dana počinjale sa svojim zijaretima, pa se ovaj dan u narodu zove i „ženski Bajram“
Šljivo kaže da su muslimanska društva, kao što je Rahmet, Ittihad i dr. redovno organizirala bajramske zabave, koncerte, predavanja i druge kulturne i humanitarne manifestacije.
Na žalost, Šljivo kaže da današnja bajramska okupljanja, sijela i zabave, nerijetko, sadržajem i koncepcijom, neprimjerene muzike, alkoholom i slično, ne odražavaju istinski bajramski duh koji je stoljećima njegovan na našim prostorima.
- Obilježavanje Bajrama izvan jasne i precizne islamske i bošnjačke tradicije predstavlja vid destrukcije ili autodestrukcije. To nije problem samo našeg vremena – naglasio je Malik ef. Šljivo.
Sarajevski imam Edin Spahić kaže da su za sve muslimane bajrami oduvijek predstavljali posebne trenutke duhovne radosti, porodične sreće i veselja.
On insistira na tome da se čovjek se za Bajram treba, ne samo lijepo odjenuti, nego se treba lijepo osjećati, jer je Bajram "dunjalučka nagrada čovjeku za sav trud koji je uložio u toku mjeseca ramazana".
- Uz Bajram se treba veseliti, bajramsku radost dijeliti sa svojom porodicom, rodbinom prijateljima, komšijama ... Dozvoljena igra, umjerena zabava i lijepo pjevanje jesu islamska znamenja koje je Uzvišeni Allah propisao u bajramskim danima da bi se tijelo ojačalo, a duša odmorila - zaključio je Edin ef. Spahić.
On je podsjetio na hadis kada je Muhammed a.s. došao u Medinu, lokalni stanovnici su imali dva dana u kojima su održavali svoje igre, pa Poslanik a.s. reče „Allah vam je ta dva dana zamijenio boljim danima: ramazanskim i kurbanskim bajramom“.
(FENA) D. J.
