prijava
SARAJEVO, 8. jula (FENA) - Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH od februara 2018. provodi projekat „Međusobnog povezivanja u upravljanju rizicima od katastrofa“ (IDRM), zahvaljujući sredstvima Agencije za razvojnu saradnju Italije.
Cilj projekta je unaprijediti politike i regulatorne okvire za smanjenje rizika od katastrofa, te implementirati mjere za upravljanje katastrofama i klimatskim promjenama na svim nivoima vlasti u cilju zaštite građana.
- Čini se da su kapaciteti za suočavanje s katastrofama u BiH strukturirani oko osnovnih potreba i usko povezani isključivo sa stvarnim scenarijima najvećih rizika - kazao je u intervjuu za Fenu Antonio Barbera, stručnjak za smanjenje rizika od katastrofa, angažovan na UNDP-ovom projektu „Međusobnog povezivanja u upravljanju rizicima od katastrofa“ (IDRM) u BiH koji finansira Agencija za razvojnu saradnju Italije.
On kaže da takva struktura nudi dosta prostora za jačanje postojećih kapaciteta na svim nivoima, što će se i morati postepeno rješavati u skorijoj budućnosti prije nego se sistem civilne zaštite bude mogao smatrati adekvatno opremljenim da odgovori na buduće izazove. Za to je potrebno izdvajanje značajnih resursa, kao i materijalno-tehnička ulaganja i specijalizirana obuka.
Barbera navodi da je, poput ostalih zemalja zapadnog Balkana i Evrope, i BiH u jednoj mjeri izložena razornim prirodnim opasnostima. Sistem civilne zaštite u zemlji suočava se s nizom izazova, uključujući administrativnu strukturu, složeno institucionalno uređenje, te utjecaj takve složene strukture na upravljanje i koordinaciju među različitim nivoima vlasti.
- Kapaciteti i sredstva koja se mogu mobilizovati u kompletnom ciklusu upravljanja katastrofama su uglavnom tek osnovna i često nedovoljna za rješavanje svih potreba. Posljednje, ali ne i najmanje važno, finansijska ograničenja također utječu na mogućnost blagovremene raspoloživosti svih kapaciteta - smatra Barbera.
On kaže da su brojni međunarodni projekti i inicijative osigurale specijaliziranu opremu za odgovor (na katastrofe), a zahvaljujući podršci temeljenoj na ekspertizi Evropske unije, potpomoglo se i uspostavljanje specijaliziranih jedinica za odgovor na katastrofe. Ta podrška je podrazumijevala operativne obuke i vježbe.
Barbera navodi da će sada biti potrebno uspostaviti odgovarajuće mjere za održivost i nastavak aktivnosti. Ministarstvo sigurnosti i entitetske uprave civilne zaštite su svjesne odgovornosti i ulijevaju povjerenje da će se taj proces nastaviti na adekvatan način.
- Ministarstvo sigurnosti i entitetske uprave civilne zaštite pokazuju jasno razumijevanje postojećih nedostataka i nadležnosti. Također, imaju jasan stav o tome kako produbiti realizaciju svojih obaveza kroz pregled i nadogradnju postojećeg zakonodavnog okvira radi još snažnijeg usklađivanja s odgovarajućim okvirom EU. Osim toga, čini se da postoji zadovoljavajuća svijest o savremenim pristupima smanjenju rizika - kazao je Barbera.
On dodaje da se takva jasna stajališta trebaju smatrati značajnom polaznom osnovom, ako ne i stvarnom prednošću. A svakako se imaju smatrati ključnim faktorom za osiguranje značajnog napretka u izgradnji sposobnijeg i efikasnijeg sistema civilne zaštite.
Na pitanje koji su najvažniji segmenti postojećeg sistema smanjenja rizika od katastrofa koje bi BiH trebala prvo ojačati, Barbera odgovara da, prema onome što je vidio, BiH mora poduzeti sve napore kako bi se sistem uskladio s globalnim trendom.
On smatra da je potrebno nastaviti ulagati, što je više moguće, u širenje i jačanje preventivnih mjera i preventivnog pristupa katastrofama. To je također u skladu s najnovijim dostignućima u sklopu Mehanizma za civilnu zaštitu EU, gdje se osnaženi kapaciteti za efikasan odgovor još i više integrišu s unaprijeđenim mjerama prevencije, uključujući i bolju razmjenu informacija o rizicima.
- Svi smo svjesni koliko je ključno da imamo odgovarajuće sisteme prevencije kako bi se smanjio društveni i ekonomski gubitak uzrokovan prirodnim katastrofama - navodi Barbera.
Naravno, dodaje on, moramo uzeti u obzir da je prevencija koncept i pristup koji uključuje niz aktera - tijela civilne zaštite, relevantne agencije i institucije, naučnu i akademsku zajednicu, praktičare, organizacije civilnog društva i privatni sektor. To istovremeno znači da bi se trebao staviti veći naglasak na odgovarajući obim komunikacije i koordinacije između nadležnih institucija kako bi sve zainteresirane strane mogle doprinijeti razvoju i provođenju politika.
Barbera kaže da nema sumnje da je iskustvo Italije u razvoju snažnog i dobro organiziranog sistema civilne zaštite izuzetno relevantno i može se definitivno uzeti kao referenca u okviru sadašnjih i budućih napora BiH.
- 'Italija ima sve' je rečenica koju koristimo u Italiji kada govorimo o rizicima. Teritorija Italije i njena morfologija različita je i raznovrsna na sve načine. Poluostrvo ima širok spektar karakteristika, skoro 7.500 km obale u svim mogućim oblicima, planine svih visina, rijeka, jezera svih veličina, čak i vulkan te se može reći da je izloženo svim prirodnim opasnostima. Sve ovo je stvorilo obavezu da razvijemo adekvatne preventivne sisteme, uključujući i usvajanje korektivnih mjera za greške učinjene u prošlosti i prilagođavanje ili zaštitu izgrađenog okruženja gdje je to potrebno - ističe Barbera.
U svjetlu iskustava i prvenstveno, imajući u vidu nedostatke i glavne izazove kod pojave velikih katastrofa, Italija je tokom posljednjih decenija provela postepeni i sveobuhvatni proces reorganizacije, usklađivanja i boljeg strukturiranja cjelokupnog sistema civilne zaštite.
Među ostalim aspektima, taj je proces značio i pregled i unaprjeđenje relevantnog zakonodavstva, stavljajući neophodan naglasak ne samo na inovativna rješenja za jačanje pripravnosti odgovora, već i na jačanje pristupa prevencije i ublažavanja katastrofa, pojašnjavanje i definiranje uloga i odgovornosti temeljnih komponenti sistema, razvoj sistema volontera i pojašnjenje važnog mandata i uloge volonterskih organizacija kao dijela cjelokupnog sistema civilne zaštite, te jačanje rješenja za koordinaciju i saradnju unutar samog sistema, posebno kod velikih nacionalnih vanrednih stanja.
Barbera je kazao i to da je Mehanizam za civilnu zaštitu Europske unije uspostavljen 2001. kako bi objedinio kapacitete EU i omogućio efikasnu i koordiniranu pomoć kod katastrofa. Od tada postoji mehanizam s primarnom svrhom zaštite evropskih građana, ali i širenja solidarnosti izvan europskih granica i pomaganja ljudima koji su pogođeni katastrofama i kojima je potrebna pomoć, pogotovu kada vanredna situacija prevazilazi kapacitete odgovora neke zemlje.
Navodi da svaka zemlja u svijetu, kao i sistem Ujedinjenih nacija i njegovih agencija i drugih međunarodnih organizacija može zatražiti pomoć u katastrofama putem Mehanizma civilne zaštite EU.
- Ali ne samo to. Mehanizam civilne zaštite EU kreiran je i za šire svrhe - poticanja saradnje i olakšavanja razmjene znanja i stručnosti među nacionalnim organima civilne zaštite i povećanja svijesti javnosti i spremnosti na katastrofe. Ovaj široki obim podrazumijeva postepeni razvoj država članica sistema koji se sastoji od niza alata i odgovarajućih operativnih i finansijskih aranžmana u cilju osiguranja najefikasnije koordinacije i saradnje među državama članicama - pojašnjava Barbera.
Kaže kako ne mora ni naglašavati da bi potencijalno članstvo BiH u Mehanizmu moglo donijeti značajne prilike za zemlju da aktivno učestvuje i doprinese takvom važnom zajedničkom naporu ka efikasnijem i zajedničkom pristupu upravljanju katastrofama.
Što se tiče najnovijih dostignuća samog Mehanizma, predviđeno je da će EU osigurati dodatne i značajnije finansijske poticaje zemljama članicama da udružuju svoje nacionalne kapacitete. Ovakvo jačanje kapaciteta omogućit će EU da bolje odgovori na katastrofe, posebno kada se istovremeno javlja više vanrednih situacija.
- Projekt „Međusobnog povezivanja u upravljanju rizicima od katastrofa“ (IDRM) se svakako može smatrati doprinosom putu BiH ka članstvu Mehanizma civilne zaštite EU. Učešće u Mehanizmu podrazumijeva da sistemi civilne zaštite u svim državama članicama prate čitav niz kriterija koji osiguravaju da su njihovi operativni kapaciteti adekvatniji i za sam Mehanizma. Aktivnosti koje sprovodi projekat IDRM o postojećim kapacitetima za reagovanje, pregledom postojećeg zakonodavstva i podrškom poboljšanju lokalne procjene rizika, u potpunosti je u skladu sa tim ciljem - zaključio je Barbera.
(FENA) B. D.
