prijava
Sarajevo, 3. august 2018.
Memorandum
Ovih dana svjedočimo nastojanjima i pritiscima poreske uprave da započnu sa sprovođenjem rigoroznih mjera za oporezivanje dohotka pojedinaca koji zarađuju prihode iz inostranstva. I umjesto da se traži model smanjenja poreskih nameta i pruži prilika da se što više ljudi vrati iz sive ekonomije u normalne poreske tokove, ovako se mladi ljudi, koji su sami sebi stvorili radna mjesta, tjeraju iz države.
Provođenjem ovih nakana, nesposobna vlast efektivno zagađuju jednu od glavnih industrija sa najvećim izgledima za spasavanje ekonomije naše zemlje i sprijećavanje egzodusa mladih.
Podsjećamo da su mnoge IT kompanije osnovale osobe koje su svoje karijere započele kao samostalni IT stručnjaci. Nakon toga su kroz svoje znanje i vještine porasli i zaposlili mnogo više ljudi i pomogli u smanjenju ukupne nezaposlenosti u zemlji.
Umjesto da ovo industrijsko polje identifikuju kao nešto što ima izvanrednu perspektivu, vlast je u nedostatku ideje, odabrala model koji će kazniti jednu od najbrže narastajućih industriju.
I umjesto nagrade za doprinos smanjenju nezaposlenosti, oni kažnjavaju mlade preduzetnike koji stvaraju nove poslove i donose neophodne investicije u zemlju.
Trebate učiti od drugih zemalja kao što je Bugarska koja je iskoristila globalnu potrebu za softver-inženjerima. Za vašu informaciju, Bugarska je prepoznata kao „Silicon Valley“ ovog dijela Evrope. Bugarska softverska industrija bilježi godišnji rast od 17%, zapošljava 65.000 stručnjaka i čini 2,4% BDP-a Bugarske.
Podsjećamo da 60 - 70 % radne populacije u IT sektoru čine mladi kadrovi do 35 godina. Oblast informacija i komunikacija ima samo 3% zaposlenih, ali stvara 4,6% BDP-a u FBiH, što je čini produktivnijom od nekih drugih oblasti industrije. Prosječna plaća u IT industriji je i do 50% viša od prosjećne plate ostvarene u FBiH.
Takođe podsjećamo da je Bosna i Hercegovina na dnu svjetske ljestvice po ulaganju u istraživanje i razvoj (0,04% BDP-a, svjetski prosjek je 2,7% od BDP-a). Međutim, firme softverske industrije i u tom segmentu daju značajan doprinos, godišnje izdvajajući i do 10% prihoda za istraživanja i razvoja novih proizvoda i usluga, pored činjenice da IT-kompanije same ulažu značajne resurse i u edukaciju svojih kadrova.
Glavni grad BiH Sarajevo trenutno nema nijedan tehnološki park. Banjaluka i Mostar imaju po jedan. Njemačka je, naprimjer, još 1992. godine imala 32 tehnološka parka. Kao rezultat planiranog razvoja, samo Berlin danas broji oko 10.000 IT kompanija koje ostvaruju prihod od preko 26 milijardi KM, gotovo kao ukupan BDP Bosne i Hercegovine, zapošljavajući blizu 100.000 osoba. Vrlo razvijene tehnološke parkove u regionu imaju Ljubljana i Zagreb, osnovane još devedesetih godina prošlog vijeka. Danas Tehnološki park Ljubljana uključuje više od 300 kompanija s više od 1.500 zaposlenih, od kojih većina dolazi iz IT sektora.
Gospodo, moramo dati šansu mladim IT stručnjacima, a ne ih tjerati iz zemlje.
Predsjednik Stranke za BiH
Amer Jerlagić
Napomena: Fena se ograđuje od objavljenih informacija u ovoj rubrici i odgovornost za njihov sadržaj snose isključivo njihovi autori, odnosno pošiljatelji.
(FENA) E. F.
