prijava
Osnovni principi odnosa Bosne i Hercegovine i Hrvatske i Srbije
Republika Hrvatska priznala je suverenu i nezavisnu Republiku Bosnu i Hercegovinu 7. aprila 1992. godine i uspostavila diplomatske odnose s BiH 21. jula 1992. godine. Republika Bosna i Hercegovina priznala je suverenu i nezavisnu Republiku Hrvatsku 24. januara 1992. godine i uspostavila diplomatske odnose s tom zemljom 21. jula 1992. godine.
Savezna Republika Jugoslavija, sadašnja Republika Srbija, priznala je suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu 14. decembra 1995. godine i uspostavila diplomatske odnose s našom zemljom 15. decembra 2000. godine. Protokol o uspostavljanju diplomatskih odnosa između Savezne Republike Jugoslavije (sadašnje Republike Srbije) i Bosne i Hercegovine potpisan je 15. decembra 2000. godine, a stupio je na snagu 25. decembra 2000. godine.
Svaka komunikacija između Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije treba da bude zasnovana na prethodno navedenim činjenicama. Autohtono hrvatsko i srpsko stanovništvo Bosne i Hercegovine nije dijaspora susjednih republika. Glavni grad autohtonih Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini je Sarajevo. Postojeće stanje bilateralnih odnosa između Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine može i treba da bude mnogo bolje.
Hrvatska i Srbija trebaju da uvažavaju Bosnu i Hercegovinu kao prijateljsku susjednu, suverenu državu, kako je propisano Poveljom Ujedinjenih nacija i u skladu s međunarodnim pravom. Bosna i Hercegovina treba da nastupa prema susjednim državama na identičan način. Jedino tako mogu da se grade kvalitetni bilateralni odnosi zasnovani na međusobnom interesu, povjerenju i uvažavanju. Bilo kakvo javno istupanje predstavnika jedne ili druge zemlje treba da bude odgovorno, bez ograničavanja na interese samo jednog, bilo kojeg naroda. Država Bosna i Hercegovina je interes svih njenih naroda, isto kao što su to Republika Hrvatska i Republika Srbija interes svih naroda koji u njima žive.
Potrebno je preduzeti sve neophodne korake kako bi institucije Bosne i Hercegovine nakon oktobarskih izbora svoja unutrašnja neslaganja rješavale u Bosni i Hercegovini bez uticaja susjeda. Neslaganja s Republikom Hrvatskom obuhvataju Pelješki most i pristup BiH otvorenom moru, bh. vlasništvo u Republici Hrvatskoj, odredbe Izbornog zakona BiH, odnos prema dijaspori i druga važna pitanja. Neslaganja s Republikom Srbijom obuhvataju odnos prema počinjenom genocidu u i oko Srebrenice, njenu kontinuiranu podršku Republici Srpskoj u negiranju i minimiziranju genocida u Srebrenici, zatim vlasništvo Bosne i Hercegovine u Republici Srbiji, odredbe Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je Evropski sud za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda proglasio diskriminatornim, odnos prema dijaspori iz Bosne i Hercegovine i druga važna pitanja.
Pri rješavanju navedenih i svih drugih otvorenih pitanja sa susjednim državama, kao i sa svim drugim priznatim državama s kojima BiH ima uspostavljene diplomatske odnose, institucije Bosne i Hercegovine treba da postupaju državnički, s jasnim i jedinstvenim stavovima, u skladu s važećim domaćim i međunarodnim normama.
Mirsad Hadžikadić – Platforma za progres
Napomena: Fena se ograđuje od objavljenih informacija u ovoj rubrici i odgovornost za njihov sadržaj snose isključivo njihovi autori, odnosno pošiljatelji.
(FENA) E. F.
