Svijet     | 17.09.2018. 11:16 |

Evropsko skretanje udesno

FENA Internet

NEW YORK, 17. septembra (FENA) - Steve Bennon, nekadašnji glavni strateg američkog predsjednika Donald Trumpa, sve otvorenije brani pozicije lidera evropske populističke desnice - italijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija i mađarskog premijera Viktora Orbana - što, kako navode svjetski mediji, a prenosi Radio Slobodna Evropa izaziva sve veći revolt njegovih protivnika, ali dodaju i da je jačanje desnice u Evropi sve primjetnije.

Britanski Guardian navodi da su demonstranti u subotu izrazili svoj bijes jer je Bennon učestvovao u kontroverznoj debati uživo u kojoj je branio političke ličnosti krajnje desnice u Italiji i Mađarskoj.

“Govoreći u New Yorku na festivalu Open Future u organizaciji Ekonomista, bivši saradnik Trumpa pozdravio je potpredsjednika italijanske vlade  Salvinija i premijera Mađarske Viktora Orbana zbog pokušaja da zaštite "suverenitet njihove zemlje"…

"Ovi ljudi pokušavaju učiniti svoje zemlje boljim. Ja svakako ne osuđujem Viktora Orbana i Salvinija", rekao je Bennon, a prenosi Guardian.

Reakcije onih koji su gledali intervju bile su podijeljene, navodi britanski list.

Glavna urednica časopisa Zanny Minton Beddoes je rekla: "Bennon predstavlja svjetski stav koji je suprotan liberalnim vrijednostima koje je Ekonomist uvijek zagovarao. Pitali smo ga da učestvuje jer njegov populistički nacionalizam ima ozbiljne posljedice u današnjoj politici."

Guardian podsjeća da je Bennon nedavno najavio planove za uspostavljanje fondacije u Evropi za koju se nada da će potaknuti širenje desničarskog populizma širom kontinenta, kao i da će pomoći krajnje desničarskim nacionalističkim partijama na izborima za Evropski parlament u maju naredne godine.

Bennonovi konkretni potezi u Evropi već su vidljivi, jer, kako je javio Reuters, on pomaže u izradi nastavnog plana za desničarski katolički institut u Italiji.

“Benjamin Harnwell, direktor instituta Dignitatis Humanae sa sjedištem u samostanu nedaleko od Rima, rekao je da je Bennon pomagao u izgradnji instituta dugi niz godina. Kardinal Raymond Burke, vodeći konzervativac Vatikana koji je predsjednik savjetničkog odbora Instituta, rekao je da će Bennon igrati vodeću ulogu tamo”, navodi Reuters i ističe:

“Povećano angažovanje Bennona na Institutu pokazuje kako se njegovo uključivanje u Evropu proteže izvan izborne politike, a sve u nastojanju da se izgradi populistička frakcija unutar Katoličke crkve.”

Reuters prenosi i da Harnwell, bivši član osoblja u Evropskom parlamentu, također savjetuje Bennona u njegovoj kampanji za izgradnju populističkog pokreta širom Evrope, kao i da Institut očekuje da će naredne godine predstaviti svoje prve kurseve.

“Burke, bivši nadbiskup St. Louisa, je od 2013. bio vodeća osoba u Institutu i otvoreni je kritičar pojedinih politika pape Franje. Od izbora pape Franje 2013. godine, Burke je predvodio optužbe konzervativaca koji su oštro kritikovali papu, rekavši da je puno vjernika zbunio izjavama da bi crkva trebalo da bude dobrodošla za homoseksualce i razvedene katolike, a ne da bude opsjednuta 'kulturnim ratom' oko pitanja kao što je abortus”.

Reuters na kraju podsjeća da je nakon sastanka sa Bennonom u Rimu prošlog vikenda Salvini objavio da se pridružuje njegovom populističkom pokretu.

Oko 62 odsto Italijana odobrilo je vladajuću koaliciju populističkog pokreta Pet zvjezdica i aniti-imigrantske Lige koju predvodi premijer Giuseppe Conte, prema anketi provedenoj za italijanski dnevni list La Repubblica, i to je najviši nivo podrške od kada je vlada preuzela dužnost 1. juna, navodi Bloomberg.

Conte i njegov ministar finansija Giovanni Tria žure da do 27. septembra predstave nacrt budžeta za 2019. godinu koji se odnosi na obećanja kampanje Luigi Di Maio Pet zvjezdica i Lige Matea Salvinija, istovremeno uklanjajući zabrinutost od nekih evropskih donosilaca politike da bi plan mogao da širi pravila za suzbijanje deficita i ogromnog javnog duga.

Govoreći na događaju u Milanu u subotu, Salvini je ponovio svoj stav da "prvo dolazi ekonomski rast i onda dolaze ograničenja”.

Blumberg ističe ipak da Salvinijeva upotreba socijalnih medija i antimigrantske retorike nastavlja da se odražava kod birača.

Za to vrijeme, kako piše portal Politico, danska desničarska vlada je možda očekivala povratak ljevičarske opozicije kada uvede novu kontroverznu politiku integracije, ali više ne.

“Nedavni vladin prijedlog, koji bi trebao da bude finaliziran u parlamentu na jesen, biće usmjeren na takozvana geto-naselja s nizom sankcija i poticaja. Namjera je da se imigrantske zajednice u potpunosti uvedu u dansko društvo – uz pomoć sile ako je potrebno”, objašnjava se u tekstu i nastavlja:

“Djeca koja žive u označenim oblastima biće obavezna da prisustvuju dnevnoj brizi u trajanju od 25 sati sedmično, kako bi se osiguralo da će naučiti jezik i vrijednosti te zemlje. Roditelji koji svoju djecu vraćaju u zemlje porijekla na duži vremenski period mogu se suočiti sa zatvorom ili deportacijom. Za zločine počinjene u tim naseljima bi bile predviđene teže kazne. Ukoliko bi bilo potrebno i zgrade bi se srušile.”

Ovaj portal podsjeća i da se političke partije širom Evrope bore sa imigracionom politikom.

“Ovo pitanje je postavilo posebnu dilemu evropskim ljevičarskim partijama koje su pretrpjele talas izbornih poraza, pošto ih politički rivali optužuju da su odgovorni za nekontrolisanu imigraciju... Odgovor danskih socijaldemokrata je izdvajanje: pokušali su da prevaziđu međusobnu konkurenciju podržavajući vladu u nizu privlačnih Zakona o imigraciji i integraciji, a još uvijek zahtijevaju oštrije mjere.”

BBC navodi da se izborni rezultati desnice mogu djelimično posmatrati kao reakcija protiv političkog establišmenta, nakon finansijske i migrantske krize, ali i da talas nezadovoljstva takođe usporava dugoročne strahove globalizacije i razvodnjavanja nacionalnog identiteta.

BBC tvrdi i da iako te partije imaju širok politički spektar, postoje neka zajednička obilježja, kao što su neprijateljstvo prema imigraciji, antiislamska retorika i euroskepticizam.

Kao jednu od zemalja, BBC navodi Italiju i ocjenjuje da je do jačanja dvije populističke partije – protuvladinog Pokreta pet zvjezdica i desničarske Lige došlo nakon što je zemlja bila pogođena finansijskom krizom 2008. godine i nakon što je postala glavna destinacija za migrante iz sjeverne Afrike.

“U Njemačkoj, formirana prije samo pet godina, krajnje desna alternativa za Njemačku (AfD) je 2017. prvi put ušla u savezni parlament…Njihov uspjeh je također tumačen kao znak nezadovoljstva politikom otvorenih vrata za izbjeglice kancelarke Angela Merkel, objašnjava BBC i dodaje da je slična situacija i u Austriji, Sloveniji, Švedskoj, Poljskoj…

“U Francuskoj uprkos naporima liderke Marine Le Pen da napravi ekstremno desničarski Nacionalni front atraktivan za mainstream Francuske, ona je potpuno poražena od Emmanuela Macrona na predsjedničkim izborima u maju 2017. godine. U Mađarskoj je u aprilu Orban osvojio treći mandat zahvaljujući kampanji u kojoj je dominirala imigracija. On je vjerovatno vodeći glas među zemljama Višegradske grupe u centralnoj Evropi - Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj Republici i Slovačkoj - koji se protive planovima EU da primoraju zemlje da prihvate migrante u okviru obaveznih kvota,” ocjenjuje BBC te ističe da je Orban čovjek koji misli da je Evropa napadnuta.

 

(FENA) B. D.

Vezane vijesti

Francuska stranka krajnje desnice pridružuje se grupaciji kojoj pripada italijanska čelnica Meloni

Macron otvara put politikama koje su nesumnjivo na političkoj desnici, tvrde novinari u Francuskoj

Švedski premijer Kristersson osudio poziv čelnika kranje desnice na rušenje džamija

Promo

M:tel: Savršena kombinacija – Huawei telefon i pametni sat s popustom

M:tel: Stiglo nam je Proljeće!

Predstava 'Kako sam se nadala dobro se nisam udala' u BKC Sarajevo