Martić: Dopunama zakona o prostornom planiranju ubrzat ćemo rekonstrukciju cesta | FENA


Ekonomija

Martić: Dopunama zakona o prostornom planiranju ubrzat ćemo rekonstrukciju cesta

Foto FENA/Arhiv

SARAJEVO, 24. septembra (FENA) – Uzimajući u obzir potrebu da se u Federaciji na najefikasniji način reguliraju pitanja koja se odnose na oblasti građenja i stambene politike, federalni ministar prostornog uređenja Josip Martić u intervjuu za Fenu potvrdio je da su trenutno u proceduri predložene dopune Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH, kao i donošenje izmjena i dopuna Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo te Zakona o vraćanju, dodjeli i prodaji  stanova.

Razgovarala: Senka Trgovčević

- Očekujem da će nakon formiranja nove parlamentarne vlasti, po okončanju Općih izbora, zakon o dopuni Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta usvojiti oba doma Federalnog parlamenta i time poboljšati uvjete u pogledu izdavanja građevinskih dozvola. Naime, za izdavanje odobrenja za građenje za magistralne ceste i željezničke pruge i objekte na istim nadležno je Federalno ministarstvo prostornog uređenja. Međutim, kako je pri izgradnju navedenih objekata u bivšoj državi rijetko vođen postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, to se nije u zemljišnim knjigama vodila stvarna evidencija vlasništva zemljišta, pa je teško u postupku ishođenja odobrenja za građenje prema važećem Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije utvrditi pravo gradnje – kaže Martić.

Vlada FBiH je podržala inicijativu za osiguranje kreditnih sredstava kod međunarodnih finansijskih institucija u iznosu do 150 miliona eura za program, uključujući ukupno 103,38 miliona eura od Svjetske banke i Evropske investicijske banke, za finansiranje Projekta modernizacije cestovnog sektora FBiH. Projekat se sastoji od nekoliko malih i srednje velikih investicija.

- Kako bi se mogli realizirati ovi projekti, ne čekajući procese utvrđivanja prava građenja koji bi možda trajali i više godina, ovom dopunom u Zakonu omogućile bi se jednostavnije procedure za izdavanje odobrenja za rekonstrukciju magistralnih cesta i objekata na njima – ističe Martić.

Podsjeća da je na ovim objektima prilično šarolika situacija, jer se prije svega za vrijeme SFRJ za objekte državnog karaktera nisu ažurno provodile imovinsko-pravne procedure.

Dosta složeniji zadatak resorno ministarstvo ima u pogledu donošenja zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, koji je u 98 posto slučajeva izvršen.

To znači da je izvršena pretvorba iz društvenog/državnog vlasništva u privatno, odnosno da su građani BiH bili nosioci stanarskih prava na svojim stanovima i na osnovu postojeće regulative otkupili svoje stanove te postali vlasnicima istih.

- Ostale su tri statusno neriješene kategorije u oblasti stambenih poslova i to stanovi koji su bili nacionalizovani i konfiskovani te na osnovu važeće regulative otkupljeni od strane nosilaca stanarskih prava dok u istu vrijeme je ostalo neriješeno pitanje  pravične naknade vlasnicima tih stanova. Druga neriješena kategorija je kategorija nosilaca stanarskih prava u stanovima u svojini građana i treća kategorija je kategorija tzv. vojnih stanova – naglašava Martić.

U Federaciji broj nacionalizovanih i konfiskovanih stanova iznosi ukupno 3.916, dok je 212 stanova u privatnom vlasništvu koji nisu nacionalizovani, a na kojima je stečeno stanarsko pravo.

Činjenica da se stanovi iz ove dvije kategorije nalaze u najurbanijim, najužim lokalitetima općinskih i gradskih sredina za posljedicu ima i najviše cijene takvih stanova na tržištu nekretnina u Federaciji, te bi, po procjeni ovog federalnog ministarstva, oko 620 miliona KM bilo potrebno za osiguranje zamjenskih stanova ili pravično obeštećenje.

- Poslije Drugog svjetskog rata tadašnja vlast imala je propise kojim se oduzimala imovina od ljudi koji su imali više stambenog fonda i prostora i te stanove dodjeljivala drugim licima na način da su im dodijeljivali stanarsko pravo. Po postojećim zakonima omogućeno je nosiocima stanarskih prava na stanovima koji su nacionalizovani i konfiskovani da ih mogu otkupiti i knjižiti kao vlasnici. S druge strane, ostalo je neriješeno vlasništvo i takvih stanova je u Federaciji 3.916  - rekao je Martić.

Pojašnjava da je problem što se jednoj strani omogućio otkup stana, a drugoj, nominalnim vlasnicima, za uzvrat ništa nije dato.

Zato je odredbama navedenog zakona predloženo da se vlasnicima nacionalizovanih i konfiskovanih stanova, kao i nosiocima stanarskih prava na stanovima u svojini građana, dodjeljuju zamjenski stanovi ili da dobiju novčanu protuvrijednost.

Ministarstvo, odnosno Vlada FBiH duži niz godina pokušava da kroz izmjene i dopune Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (zakon je tri puta bio u parlamentarnoj proceduri) izvrši navedene obaveze, a sve u cilju izvršenja presuda Ustavnog suda FBiH koje se odnose na ovu problematiku.

- U proteklim godinama zakon je razmatran više puta na Vladi kao i domovima Parlamenta FBiH. Međutim, još uvjek nije usvojen, iako i dalje stoji obaveza da navedena pitanja moramo riješiti uzimajući u obzir i presude Ustavnog suda BiH i Ustavnog suda FBiH – dodaje Martić.

Dakle, Federacija je dužna donijeti zakon i građanima omogućiti da budu adekvatno obeštećeni da li dodjelom zamjenskih stanova ili dodjelom novčane protuvrijednosti.

- Treća i posljednja kategorija koju tretira Zakon su tzv. vojni stanovi na kojima su bivši oficiri JNA imali stanarsko pravo ili kupoprodajni ugovor, a koji su napuštanjem istih izgubili pravo na povrat. Ti stanovi su otkupljeni za simbolična sredstva, a njihovi korisnici oficiri bivše JNA napustili su teritorij Federacije BiH. U međuvremenu ti stanovi su dodjeljivani pripadnicima boračke populacije i vojnim licima Armije BiH i HVO-a – rekao je Martić.

Ovim zakonom bi se izvršila naknada tim osobama zbog gubitka stana, a sve u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i Ustavnog suda BiH. 

U ovoj godini zakon je usvojila Vlada FBiH te je isti po hitnoj proceduri upućen Parlamentu Federacije BiH, gdje su poslanici Predstavničkog doma odbili da se zakon razmatra po hitnoj proceduri, te je vraćen predlagaču da se razmatra po redovnoj proceduri.

Zbog vraćanja Vladi zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo da ga razmatra po redovnoj proceduri, iz parlamentarne procedure je povučen i zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vraćanju, dodjeli i prodaji stanova koji je usvojen na Vladi i upućen Parlamentu FBiH po skraćenom postupku, jer su odredbe ova dva zakona usko vezane.

(FENA) D.J.