prijava
SARAJEVO, 24. septembra (FENA) - Odbor za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti BiH (OMN ANU BiH) okupio je danas u Sarajevu, u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo FBiH i Ekonomskim fakultetom UNSA, stručnjake raznih profila, studente i učenike medicinskog i ekonomskog smjera na skupu koji je posvećen menadžmentu u zdravstvu a s posebnim osvrtom na kardiovaskularne bolesti.
Predsjednica Odbora za kardiovaskularnu patologiju OMN ANU BiH akademkinja Senka Mesihović-Dinarević smatra da se zdravstveni sistem razvija postepeno, na to utječe mnogo faktora, a za unaprjeđenje je potrebno uključiti sve relevantne strukture - ministarstva, zavode, strukovne organizacije. Naravno i ekonomski aspekt da bi se iskustva iz Evrope pokušala primijeniti kod nas.
Mesihović-Dinarević ističe za Fenu da je na današnjem skupu prezentiran i slučaj 'uspješnog nastajanja jednog brenda dječije pedijatrije (u periodu 2003.-2016.) sa zaključkom da ako menadžment i sve relevantne institucije mudro ulažu u osoblje, motiviraju ih da pružaju visoko kvalitetne usluge pacijentu koji je u fokusu našeg zbivanja'.
Dekanesa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Jasmina Selimović podsjetila je na činjenicu da je zdravstvena zaštita u BiH, s obzirom na ustavni poredak države, organizirana kao složen sistem koji rezultira nizom institucija na različitim nivoima, ima visok procent administracije, mnogo nemedicinskog kadra, ali i ljekare kao jedan od ključnih aktera.
- Moramo ići u smjeru jačanja zdravstvenog sistema, kadrove moramo dalje educirati. Mnogo se priča o odlasku ljekara i drugog medicinskog osoblja, to je trend koji se mora hitno zaustaviti. To se ne smije dešavati - naglasila je. Dodaje da je edukacija jednog zdravstvenog profesionalca dugotrajan i skup proces, te da se takav kadar ne može tek tako prepustiti drugima.
Današnji skup upriličen je u povodu Svjetskog dana srca (29. septambar), a profesorica dr. Aida Ramić-Čatak podsjeća na ovogodišnju poruku 'Obećajte sebi, moje srce, vaše srce, zdravlje svih srca'.
- Da obećamo da sitnim malim promjenama možemo unaprijediti zdravlje. Mala promjena znači da promijenimo dnevni jelovnik odnosno znači izbor hrane koja može biti zdravija - naglasila je. Kaže da se postupno mijenja svijest ljudi o tome da se beskonačni sati sjedenja pred televizorom i posvećenost društvenim mrežama mogu zamijeniti odlaskom u prirodu, što može unaprijediti zdravlje.
Svaka namirnica može imati zamjenu koja je manje kalorična ili manje zašećerena. Danas se čulo i to da za izostanak fizičke aktivnosti nema opravdanja, a 'čak i ljudi sa ozbiljnim hroničkim bolestima mogu, uz savjet zdravstvenog radnika, upražnjavati neku od aktivnosti'.
Statistika pokazuje da fizička aktivnost može umnogome smanjiti rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti, a bitna je i redovna kontrola krvnog tlaka, kao glavnog faktora rizika. Smanjenje vrijednosti kolesterola (masnoća u krvi) znatno umanjuje rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti, baš kao i prestanak pušenja.
Medicinski stručnjaci ističu da njihov posao jeste pružanje informacija o zaštiti zdravlja, ali i stanovništvu poručuju da mnogo toga moraju uraditi oni sami za sebe.
- Godinama govorimo o istim faktorima rizika. Ipak, ništa se ne može promijeniti ako stanovništvo to ne shvati kao nešto dobro, a ne kao naređenje - poručeno je sa današnjeg skupa u Sarajevu.
Svjetska kardiološka federacija uspostavila je Svjetski dan srca u cilju promocije unaprjeđenja kardiovaskularnog zdravlja. To posebno stoga što 80 posto ranih smrti u državama u razvoju nastaje uslijed kardiovaskularnih bolesti. Faktori rizika su pušenje, gojaznost, konzumiranje alkohola, nedovoljna fizička aktivnost, neadekvatna ishrana.
(FENA) M. L.
