prijava
SARAJEVO, 31. oktobra (FENA) - U Sudu Bosne i Hercegovine danas je održano ročište u predmetu Atif Dudaković i drugi, na kojem je razmatran prijedlog Tužiteljstva BiH za određivanje i produženje mjera zabrane za optužene u ovom slučaju.
Tužteljstvo BiH je zatražilo da se optuženima u ovom predmetu, koji se terete za zločine protiv čovječnosti i ratni zločin protiv civila, odredi zabrana napuštanja mjesta boravišta, kao i putovanja u inozemstvo, te da im se oduzmu putne isprave i lične karte, kao i da im se uvede obaveza da se dva puta sedmično javljaju u nadležnu policijsku stanicu.
Prijedlog Tužiteljstva, istovremeno, podrazumijeva produženje mjere zabrane - sastajanja s određenim osobama, odnosno zabranu kontakta sa svjedocima, čak i preko posrednika, odnosno zabranu približavanje svjedocima na 100 metara, kao i zabranu komunikacije s medijima, te javna obraćanja.
Obrazlažući spomenuti prijedlog, tužiteljica Vedrana Mijović navela je da se radi o teškom krivičnom djelu, podsjećajući na visinu zaprijećene kazne. Istovremeno, izrazila je bojazan da bi optuženi mogli utjecati na svjedoke da promijene iskaz i time ometati rad pravosuđa, pozivajući se na odredbe Zakona o krivičnom postupku i druga akta.
Dodala je da su u predmetima ratnih zločina iskazi svjedoka najvažnije dokazno sredstvo, navodeći da je veliki broj svjedoka u ovom predmetu zatražilo mjere zaštite.
Odbrana optuženih, međutim, navodi da je obrazloženje Tužiteljstva paušalno, apstraktno, široko i proizvoljno postavljeno, izričito se protiveći mjeri koja se odnosi na zabranu napuštanja mjesta boravišta, te insistirajući na tezi da bi Sud trebao odbiti prijedlog Tužiteljstva u cjelosti.
Advokat Asim Crnalić kazao je da se radi o prijedlogu koji je 'na štetu' optuženih, posebno elaborirajući pitanje zabrane napuštanja mjesta boravišta i pozivajući se na stav sudije Suda BiH Branka Perića iskazan u tekstu pod naslovom "Neefikasno pravosuđe i mjere za uspješno vođenje postupka", objavljenom u publikaciji Centra za javno pravo.
Usprotivio se, nadalje, pooštravanju mjera zabrane, podsjećajući na dosadašnje korektno držanje osumnjičenih u ovom predmetu, a u osvrtu na zabranu komuniciranja s medijima, kazao je kako sloboda izražavanja predstavlja temeljno ljudsko pravo.
Sa stavovima kolege Crnalića saglasni su Fahrija Karkin, Nermin Vila i drugi advokati angažirani u ovom predmetu (ukupno 17 optuženih).
Odbrana je ukazala i na, kako su naveli, procesnu nedostatnost razmatranog prijedloga, te procesnu situaciju da se sve dešava u fazi postupka u kojem je još otvoren rok za osporavanje osnova sumnje, odnosno ulaganje prethodnih prigovora odbrane.
Otvorena su i pitanja od značaja za dalju egzistenciju optuženih i njihovih porodica, budući da dio njih radi u inozemstvu, uključujući i pravo na rad kao neotuđivo pravo, medijske pritiske u vezi s podizanjem optužnice u ovom predmetu, te presumpciju nevinosti.
U nastavku se na iznesene stavove odbrane osvrnula tužiteljica Mijović, navodeći da spomenuto Perićevo stanovište nije obavezujuće, te da se optuženi brane u sudnici, odnosno da im nije uskraćeno pravo na odbranu.
Kazala je i da su pred zakonom svi jednaki, bez obzira na percepciju javnosti, te da je komunikacija Tužiteljstva s medijima u vezi bila uobičajena, odnosno da ne stoji primjedba odbrane o tome da je ta komunikacija bila u cilju ishođenja boljeg statusa Tužiteljstva u ovom postupku.
U osvrtu na egzistencijalnu ugroženost optuženih, dodala je da, s obzirom na njihova zanimanja, optuženi mogu da rade u mjestima boravišta.
Uslijedila je reakcija odbrane, posebno na potonji stav, za koji je rečeno "da je istina tragično drugačija, i da posla nema u cijeloj državi, te da su ljudi prinuđeni posao tražiti u inozemstvu i ići trbuhom za kruhom".
Kako je na kraju ročišta saopćio sudija za prethodni postupak Davorin Jukić, odluka u vezi s razmatranim prijedlogom bit će donijeta u zakonskom roku.
Atif Dudaković, bivši komandant Petog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH), te još 16 pripadnika ovog korpusa, terete se zbog zločina počinjenih na području Krajine tokom 1995. godine.
Prema optužnici, Dudaković i ostali se terete za zločine protiv čovječnosti počinjene na području općina Bosanski Petrovac, Ključ, Bosanska Krupa, Sanski Most i ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području općina Bihać i Cazin.
Optužnica ih tereti za ubistva, progone i zlostavljanja civila i ratnih zarobljenika, srpske nacionalnosti te uništenje njihove nepokretne i pokretne imovine, kao i uništenje pravoslavnih manastira, crkava i hramova.
Dio optužnice koji se odnosi na Dudakovića tiče se ratnih zločina počinjenih nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti, pripadnicima i pristalicama Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna (NOAPZB), za vrijeme sukoba u Cazinskoj krajini, na području općina Bihać i Cazin.
(FENA) M. L.
