SARAJEVO, 12. novembra (FENA) - Monografija "Akvarel koji pjeva" autora Gradimira Gojera, o likovnom opusu sarajevskog slikara i slikara Sarajeva Fuada Arifhodžića, predstavljena je danas u Narodnom pozorištu Sarajevo.
Direktorica NGO "Gariwo", koja je izdavač ove monografije, Svetlana Broz navela je značaj kulture sjećanja čemu daje doprinos i Gojerova knjiga. Istakla je da autor stvaralaštvo Fuada Arifhodžića spašava od zaborava.
-Gojeru je životni pokretač potreba da ljude koji su značajni za kulturu BiH sačuva od zaborava - navela je Broz.
Profesor Ibrahim Krzović osvrnuo se na djelo Fuada Arifhodžića koji, kako smatra, nije bio slikar trenda.
-Što se tiče akvarela Fuada Arifhodžića rekao bih da je velika zasluga Gradimira Gojera što je imao priliku da se druži sa slikarom, da ga upozna i kao čovjeka. Da sagleda njegove ljudske vrijednosti. Njegova je zasluga i to što osvjetljava Arifhodžićeve akvarele. Arifhodžić je napravio akvarele koje svijet voli, a i kritika zapaža. Zasluga je Gojera što će to biti zabilježeno i kao esej o čovjeku i kao esej o njegovoj umjetnosti - naglašava Krzović.
Autor monografije pojašnjava da su tri razloga zbog kojih je pisao ovu knjigu.
-Radi se o velikom sarajevskom slikaru, slikaru sarajevskih veduta. A ja volim grad Sarajevo. Fuad Arifhodžić je bio možda zadnji gospodin galskog, francuskog tipa, koji je hodio ulicama i sokacima Sarajeva - istakao je Gojer.
Jedan od razloga zbog kojih je pisao ovu knjigu je to što se Bosna i Hercegovina pretvara u, kako je rekao, zemlju zaborava, u svakoj vrsti umjetnosti. Stoga Gojer podvlači da se trudi da otme od zaborava ono što misli da je vrijednost.
Fuad Arifhodžić je rođen 1. decembra 1914. godine. U toku svog dugog i plodnog života, dva puta je vršio funkciju direktora hotela Evropa (1945. i 1952.), bio savjetnik u Vladi BiH u sektoru turizma i ugostiteljstva (1957.), te je kao direktor preduzeća za parkove grada Sarajeva, zajedno sa Najdhartom i Klajićem radio na uređenju zelenih površina (1947.).
Tokom čitavog života, Arifhodžić se intenzivno usavršavao u slikanju akvarela s motivima rodnog grada kojim je bio kao umjetnik opčinjen. Više puta je izlagao u inostranstvu. Komitet za kulturu UNESCO-a 1985. godine odabire jedan od njegovih akvarela (Sarajevo zimi) za motiv razglednice koja se štampa u milionskom tiražu.
Šestoaprilska nagrada mu je uručena 2001. godine. Umro je 18. februara 2008. u Sarajevu u 85. godini.
(FENA) L. A.