Kultura     | 16.03.2019. 19:58 |

Monografija 'Iza sedam logora' značajan doprinos kulturi sjećanja

FENA Nermina Omerbegović

SARAJEVO, 16. marta (FENA) - Monografija "Iza sedam logora - Od zločina kulture do kulture zločina", autorski rad fotografa Hrvoja Polana, pisca Viktora Ivančića i novinara Nemanje Stjepanovića, u izdanju beogradske organizacije njemačke fondacije forum ZFD predstavljena je večeras u sarajevskom Ateljeu "Figure".

Uzimajući za polazište domove kulture i objekte kulturne namjene koji su tokom posljednjeg rata bili pretvoreni u logore i mučilišta, knjiga sinergijom snažnih kreativnih izričaja te faktografskom komponentom poziva na promišljanje o odnosu konstrukta nacionalne kulture i nacionalno motiviranog ratnog nasilja.

Knjiga kroz tri zasebne autorske cjeline - esej, fotografija i faktografija, govori o iznimnoj važnosti očuvanja prostora kulture kao prostora slobode.

O monografiji su govorili profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka Nerzuk Ćurak,  novinar i pisac Viktor Ivančić te fotoreporter Hrvoje Polan.

Profesor Nerzuk Ćurak monografiju "Iza sedam logora: Od zločina kulture do kulture zločina" smatra jednom od važnijih knjiga za kulturu sjećanja.

Tako on podsjeća da smo skloni prije svega kulturi poricanja, pa kulturi zaborava, pa opet poricanja a to vodi ponovnim zločinima. Takav pristup, mišljenja je on, vodi kulturi nasilja.

- Ova nas knjiga na inovativan i drugačiji način vraća u blisku prošlost u kojoj su napravljeni grozni zločini. Specifičnost knjige je što se radi o zločinima iz jednog specifičnog ugla - iz ugla kulture - istaknuo je Ćurak.

Kako je naveo, u ovoj knjizi se kultura pojavljuje kao nasilna ideologija u čije ime su napravljeni različiti zločini u različitim dijelovima bivše Jugoslavije. I to na mjestima koja promovišu neki kulturni sadržaj.

- Važnost knjige je što se prepoznala matrica nacionalne kulture kao kulture nasilja. Kad ljudi zločin legitimiraju jer misle da iza toga stoji nacionalna kultura - podvukao je Ćurak.

Govoreći o zaboravu koji prekriva ova mjesta, Ćurak je rekao da bi i lokalne zajednice same mogle učiniti nešto da se ta mjesta obilježe. Ne čekajući da to krene s vrha.

Fotograf Hrvoje Polan fotografisao je mjesta zločina, dokumetujući ih danas. On naglašava da se u monografiji nalaze domovi kulture kao i spomenici kulture, poput na primjer Višegradskog mosta.

- Sva ta mjesta koja smo dokumentirali su zapuštena. Ne radi se samo o domovima kulture nego i objektima kulture koja su služila kao mjesta torture u ratu - ustvrdio je.

Polan podvlači da su monografijom obuhvaćena oko 24 takva mjesta, ali da to sigurno nije konačan broj.

Polan kaže da je za njega pojam nacionalne kulture jedan oksimoron, jer je nacionalno ograničavajuće a kultura je nešto neograničeno, nešto što služi zbližavanju.

U monografiji svoje su mjesto našli domovi i objekti kulture u gradovima: Trnopolje, Čelopek, Rudo, Vitez, Dalj, Buzić Mahala, Drinjača, Milići, Miska Glava, Split, Prnjavor, Vrpolje, Pale, Zagreb, Pilica, Hadžići, Zenica, Glogovac, Jablanica, Kerestinec, Višegrad, Travnik, Knin....    

(FENA) M. L.

Vezane vijesti

Federalno ministarstvo za boračka pitanja podržalo manifestaciju 'Odbrana BiH - Igman 2023'

Emir Ramić imenovan za ambasadora Kulture sjećanja istine i pravde u BiH

Šarčević: Treba izgrađivati društvo s jasnijom kulturom sjećanja

Promo

BBI Banka nagrađuje za ukazano povjerenje novim Programom lojalnosti

Obuka za CNC operatere u Tehnološkom parku INTERA

M:tel: Savršena kombinacija – Huawei telefon i pametni sat s popustom