prijava
SARAJEVO, 27. juna (FENA) - U posljednjem desetljeću uočava se trend porasta temperature u ljetnom periodu što utiče na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva, no bez obzira koliko se dobro podnose ljetne vrućine, iz Instituta Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica smatraju da ovo godišnje doba zahtijeva promjene načina života, od prehrane i odijevanja do drugačijeg rasporeda aktivnosti.
To se posebno odnosi na starije osobe, hronične bolesnike, dojenčad te malu djecu. Visoke temperature, pojačano znojenje, opekotine, ubodi insekata i trovanje hranom samo su neke od opasnosti s kojima se ljudi suočavaju tokom ljeta, ističu stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Nekontrolisano izlaganje sunčevim zrakama, kao i nekorištenje sredstava sa zaštitnim faktorom može izazvati negativne promjene na koži, uključujući opekotine, ubrzano starenje, te u krajnjem slučaju i melanom - karcinom kože.
- Bez obzira na tip kože najvažnije se pridržavati osnovnih preventivnih mjera, a to su sredstva sa zaštitnim faktorom, postepeno izlaganje suncu, posebna odjeća, te češće pauze, ukoliko radite ili se krećete na suncu, ističe Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja Instituta.
Prilikom izlaganja sunčevim zrakama obavezno je, posebno za djecu, koristiti sredstva sa najvećim zaštitnim faktorom (50) koje je potrebno nanijeti u dovoljno debelom sloju minimalno 30 minuta prije izlaska iz kuće, uz ponavljanje svaka dva do tri sata, te nakon svakog kupanja.
Potrebno je postepeno se izlagati suncu (prvi dan 15 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme) uz izbjegavanje izlaganja sunčevim zrakama u periodu od 11 do 16 sati. Koža koja postepeno i u kontinuitetu tamni može podnijeti i do deset puta više UV zraka od nepreplanule kože.
Prilikom izlaska neophodno je oblačiti laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima, te nositi sunčane naočale sa UV zaštitnim slojem.
Osobe koje rade na otvorenom (npr. građevinski radnici) se trebaju češće odmarati, skloniti u hlad, te popiti najmanje jednu i po čašu vode svakih 30 minuta. Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša).
Preporuka INZ-a je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidraciju. Ne treba čekati osjećaj žeđi da bi povećali unos tekućine, naročito kod starijih osoba, koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
Ako se sumnja da je voda u kojoj se kupa čista, zbog mogućih infekcija treba izbjegavati duži boravak u njoj, te pripaziti da se ta voda ne guta ali i da se ne roni otvorenih očiju. Obavezno nakon kupanja u takvoj vodi treba se istuširati toplom vodom i sapunom.
- Ljeti su česti ugrizi ili ubodi različitih insekata koji se mogu manifestovati crvenilom i svrbežom kože, te velikim bolnim otokom. U većini slučajeva stanje se smiri i prođe nakon stavljanja hladnih obloga i umirujućih krema na mjesto otoka. Ukoliko radite u vrtu, planirate izlet u prirodu ili provesti večer uz obalu, obavezno ponesite sprej za zaštitu od insekata - ističe Kuduzović.
Stručnjaci INZ-a upozoravaju i napominju - tokom cijele godine, a naročito ljeti treba paziti na čuvanje i pohranjivanje namirnica. Ljeti, zbog porasta temperature nepravilno čuvanje namirnica skraćuje vijek trajanja, te bitno utiče na kvalitetu i nutritivnu vrijednost namirnica.
U toplim danima trebalo bi maksimalno pojednostaviti pripremu jela, upotrebljavati samo svježe namirnice, adekvatno ih termički obraditi i po mogućnosti svakodnevno pripremati svježe obroke.
Posebnu pažnju obratiti na lako kvarljive namirnice proteinskog porijekla kao što su meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi. Osim pravilnog čuvanja hrane, termičke obrade i temeljitog pranja voća i povrća, trovanje hranom spriječit ćemo čestim pranjem ruku, te pravilnom higijenom suđa i pribora za rad sa hranom (naročito daske za rezanje mesa).
Ljeti treba birati svježe voće i povrće, nemasno meso peradi i ribu, mahunarke, žitarice, sjemenke i nemasne fermentirane mliječne proizvode (npr. jogurt, kefir). U jelovnike je poželjno uvrstiti povrtne čorbe i supe za nadoknadu elektrolita izgubljenih znojenjem.
Također treba izbjegavati obilne obroke, masnu, teško probavljivu hranu, preslanu ili prezačinjenu hranu, suhomesnate proizvode i industrijske prerađevine, zaslađene i gazirane sokove, alkoholna pića i pića bogata kofeinom zbog opasnosti od dehidracije organizma.
(FENA) E. F.
