prijava
SARAJEVO, 11. jula (FENA) - Mreža za izgradnju mira saosjeća sa porodicama žrtava i izražava nadu da će uskoro biti pronađeni posmrtni ostaci žrtava genocida koji dosad nisu pronađeni.
U saopćenju za javnost povodom 11. jula, Dana sjećanja na genocid u Srebrenici, Mreža za izgradnju mira apeluje da se ulože napori da se pronađu sve nestale osobe u BiH, čiji broj se prema informacijama iz marta 2019. godine, koje je iznijela generalna direktorica ICMP-a Kathryne Bomberger, procjenjuje na oko 7.000 te da se pozovu oni koji skrivaju informacije da ih javno kažu, kako bismo se oslobodili tereta prošlosti i napokon krenuli dalje.
Iz Mreže za izgradnju mira navode da će nastaviti ulagati napore u izgradnju održivog mira, čuvajući uspomene na žrtve genocida u Srebrenici od zaborava, podsjećajući na učinjena zlodjela sa ciljem da se više nikad nikome ne ponovi Srebrenica.
Iako je 1993. godine Srebrenica proglašena zaštićenom zonom Ujedinjenih nacija, odnosno izuzeta od oružanih napada, to nije spriječilo da se tokom šest dana, od 11. do 16. jula 1995. godine u Srebrenici počini genocid nad osobama nesrpske nacionalnosti, najstrašniji zločin na tlu Evrope od Drugog svjetskog rata. Prema istraživanju Istraživačko dokumentacionog centra, u genocidu u Srebrenici su stradale 8.372 žrtve. Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su na 150 lokaliteta, od čega je više od 70 masovnih grobnica. Genocid u Srebrenici je izvršila Vojska Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladića, te pripadnici paravojne formacije Škorpioni.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je u svojim pravosnažnim presudama potvrdio da zločini počinjeni u julu 1995. godine u Srebrenici predstavljaju genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja.
Prema podacima Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRN BiH) za zločine počinjene u julu 1995. godine u Srebrenici, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Hrvatskoj i Srbiji osudili su ukupno 47 osoba na preko 700 godina zatvorske kazne, od čega su tri pravosnažne doživotne i jedna prvostepena doživotna zatvorska kazna - za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine koje su u julu 1995. godine počinjeni u Srebrenici. Uprkos utvrđenim činjenicama i sudskim presudama prisutni su napori da se vrši revizija prošlosti i da se genocid u Srebrenici negira.
Prema informacijama Memorijalnog centra Potočari, dosada je konačni smiraj pronašlo 6.610 žrtava genocida, a ove godine, na dvadeset četvrtu godišnjicu izvršenja genocida u Srebrenici, smiraj će pronaći 33 žrtve. Prema informacijama Instituta za nestale osobe BiH, za oko 1.000 nestalih žrtava genocida u Srebrenici se još uvijek traga.
Mreža za izgradnju mira, koalicija koja okuplja 180 članica, organizacija i škola iz cijele BiH, a koja djeluje sa ciljem da gradi održivi mir u BiH.
(FENA) F. F.
