prijava
SARAJEVO, 7. augusta (FENA) - Na Klinici za hemodijalizu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu krajem jula je instalirano 11 novih hemodijaliznih aparata.
Ta klinika je početkom godine dobila osam, od toga šest je postavljeno na lokalitetu Koševo, a dva u Dijaliznom centru na Ilidži. Osnovna djelatnost Klinike za hemodijalizu je liječenje pacijenata u terminalnom stadiju hronične bubrežene bolesti, s akutnom bubrežnom bolešću i liječenje plazmaferezom.
Po riječima dr.sci.med. Amele Bećiragić, šefice Klinike, nova oprema značajno je olakšala rad medicinskog osoblja na Klinici i povećala zadovoljstvo pacijenata.
- Klinika za hemodijalizu dobila je i tri vrste hemoperfuzora. Za provođenje hemoperfuzije kod dijaliznih pacijenata nije neophodna nabavka dodatnih aparata jer se u ovom konkretnom slučaju hemoperfuzija provodi na aparatima za dijalizu, uz korištenje posebnih krvnih linija za uključenje u sistem - kazala je.
Također je dodala da je dokazano da upotreba ovih hemoperfuzora kod pacijenta na hemodijalizi poboljšava njihov kvalitet života, produžava životni vijek, dovodi do uštede u zdravstvenom sistemu jer smanjuje troškove liječenja komplikacija kod pacijenta na hemodijalizi, liječenje sekundarnog hiperparatiroidizma, hipertenzije i anemije), te da dovodi do prevencije invalidnosti i smanjenja mortaliteta.
- Prvenstveno upotreba ovih hemoperfuzora je namjenjena za korištenje kod hemodijaliznih bolesnika koji su kandidati za transplantaciju bubrega radi očuvanja organizma, poboljšanja opšteg stanja i bolje pripreme za presađivanje organa - rekla je Bećiragić.
Na Klinici za hemodijalizu nema pacijenata na listi čekanja za zdravstvene usluge iz oblasti dijagnostike i specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite koje se pružaju na toj klinici. Svim pacijentima Klinike za hemodijalizu prate se parametri kvaliteta liječenja dijalizom.
- Na Federalnoj listi čekanja za kadaveričnu transplantaciju bubrega trenutno imamo 48 prijavljenih pacijenta i 24 privremeno odjavljena pacijenata. Najveći problem je nedostatak organa i tkiva prikladnih za presađivanje. Naime, porast broja darivatelja organa posljednjih 15 godina iznosi svega dva posto godišnje, dok broj bolesnika na listama čekanja raste za oko 15 do 20 posto godišnje - istakla je Bećiragić.
Naglasila je da je trenutno na listama čekanja u Evropi više od 50.000 ljudi od kojih će 30 posto dobiti presadak, a da će 35 posto umrijeti čekajući organ.
- Nažalost, građani u BiH još uvijek nisu dovoljno svjesni značaja doniranja organa nakon moždane smrti. U svijetu se mnogo ulaže u kampanje o značaju doniranja organa i animiranju građana, dok u BiH to nije slučaj - pojasnila je Bećiragić.
Pacijent Enver Fejzić na dijalizi je od 2013. godine i zadovoljan je uslugom koja mu se pruža na Klinici za hemodijalizu.
- Na ovoj klinici sve funkcioniše odlično. Medicinsko osoblje stručno i profesionalno radi svoj posao. Međutim, već sedam godina sam na Federalnoj listi čekanja. Smatram da bi se više donorske mreže trebale uključiti, jer nama transplantirani bubreg znači život - izjavio je Fejzić.
Slično mišljenje ima i Nijaz Dalihasanović iz Sarajeva. On je već tri i po godine pacijent KCUS.
- Nikada nisam imao zdravstvenih problema, do momenta kada su mi odjednom bubrezi počeli otkazivati. Nemam nikakvih primjedbi na rad osoblja i KCUS kao ustanove. Moja želja je da dobijem organ, kako bi normalno mogao nastaviti život. Važno je se više animiraju oni koji bi eventulno mogli donirati organ, da donorska mreža bude pokretač tog procesa - naveo je Dalihasanović.
Generalna direktorica KCUS, prof.dr.Sebija Izetbegović naglasila je da je na Klinici za hemodijalizu uveden novi koncept rada, koji odlično funkcioniše.
- Klinika za hemodijalizu je jedna od onih koje smo zatekli u vrlo zapuštenom stanju. U nešto više od tri godine zanovili smo veći dio dijaliznih aparata. Pacijenti su zadovoljni uslugom što je najbolji pokazatelj načina rada. Ranije se dešavalo da se bolesnici moraju staviti na čekanje terapije, jer su korišteni dotrajali aparati koji su se često kvarili - poručila je.
Također je dodala da je izostanak dijalizne terapije poguban za hemodijalizne bolesnike, jer za ovu vrstu terapije ne možemo dati zamjenske lijekove kao što je slučaj sa većinom drugih oboljenja.
- U posljednje vrijeme bilježi se porast bubrežnih bolesnika, zbog čega nam je svaki novi aparat od velikog značaja. Na Klinici trenutno ima 338 pacijenta na hroničnom programu hemodijalize. Ovako veliki broj dijalizne populacije uzrokovan je prije svega životnom dobi, 40 posto iznad 65 godina starosti, stalnim porastom broja dijabetičara te nedovoljnom prevencijom hronične bubrežne bolesti na nivou primarne zdravstvene zaštite. Oko 100 pacijenata dolazi u kolicima i na ležećim krevetima što zahtjeva enorman angažman osoblja - kazala je.
Izrazila je ponos što je kratak period urađeno mnogo na klinici ističući da je to rezultat predanog, timskog i odgovornog rada.
- KCUS u svakom trenutku može raditi transplantacije, ali je veliki problem nedostatak adekvatnih donora. Smatram da bi Donorska mreža morala činiti mnogo veći napor u podizanju svijesti opće populacije o značaju doniranja organa - izjavila je prof.dr.Izetbegović, saopćeno je iz KCUS-a .
(FENA) J. Č.
