prijava
BLED, 3. rujna (FENA) - Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman govorio je u utorak na Bledu o pripremama Hrvatske za predsjedanje Europskom unijom u prvoj polovici sljedeće godine, naglasivši da će se u tom razdoblju Zagreb zalagati za europski put zemalja zapadnog Balkana.
Kao uvodničar na panelu "Ususret novoj EK" - na kojem se govorilo o izazovima pred kojima stoji nova Komisija u predstojećem petogodišnjem ciklusu - ministar je istaknuo da Hrvatska snažno podržava europski put zemalja zapadnog Balkana na njihovu putu u EU i otvaranje pregovora s Makedonijom i Albanijom, prenosi Hina.
Naglasio je i da EU stoji pred mnogim vanjskim i unutarnjim izazovima, kao što su klimatske promjene, migracije, kibernetički napadi, terorizam, migracije i širenje lažnih informacija.
Završnog dana Bledskog strateškog foruma, Grlić Radman je naglasio da je položaj EU-a u tom smislu sve kompleksniji, da se Europa na izazove mora pripremiti i prilagoditi.
Prilog raspravi na panelu dao je i dekan pariške Škole političkih znanosti Enrico Letta, nekadašnji talijanski premijer.
Kao glavne prioritete s kojim se EU treba pozabaviti u idućih pet godina naveo je pitanje zaštite okoliša i klimatske promjene, područja na kojima se po njegovim riječima može pokazati globalno liderstvo u odnosu na ostale globalne aktere u svijetu koji bi se inače uskoro mogao razviti u dvostrani sustav Kine i SAD-a.
Što se tiče aktualnog pitanja migracija koje su bile i u Europi i u svijetu okidač za pojave poput brexita i populizma te drugih "katastrofalnih posljedica", Letta je kazao da je potrebna promjena diskursa o tom problemu.
Budući da to pitanje ne može biti riješeno temeljem sadašnjeg Lisabonskog ugovora i Dublinske uredbe, potrebno je možda tražiti rješenje "izvan ugovora", onako kao se postupilo u eurozoni prilikom financijske krize ali i donijeti konkretne alate i mjere kako problemu migracija pristupiti, naveo je.
Bivši slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel kazao je da EU u sadašnjem obliku ima "problem s organizacijom", pa bi trebalo razmisliti o sveopćoj europskoj raspravi, poput "konvencije" koja je vođena prilikom postupka donošenja (neuspjelog) europskog ustava.
Rupel u sadašnjoj EU vidi "tri različita" krila: u jednom su države srednje i sjeverne Europe koje predvodi Njemačka, u drugom zapadne na čelu s Francuskom, a u trećem istočne, odnosno bivše socijalističke zemlje.
To je vrlo "ozbiljna stvar" koja pokazuje razlike u EU-u, pa su tako zemlje istočnog krila naglašeno kritične prema Ruskoj Federaciji, a one zapadne prema današnjoj Americi.
O odnosima unutar Europske unije govorio je i nekadašnji slovenski premijer Alojz Peterle, u zadnja tri saziva član Europskog parlamenta koji je istaknuo pitanje "europskog identiteta" koji vidi u zajedničkim vrijednostima.
Više je sudionika na panelu istaklo potrebu da se pripreme i mehanizmi prilagodbe za slučaj izbijanja nove ekonomske krize i krize u eurozoni.
(FENA) M. K.
