prijava
SARAJEVO, 27. septembra (FENA) - Javna preduzeća nisu dovoljno transparentna kad se od njih zatraže informacije od javnog značaja.
To je zaključila organizacija Transparency International na osnovu istraživanja provedenog u junu ove godine o dostupnosti informacija u 159 javnih preduzeća u Bosni i Hercegovini.
Od tog broja su 66 preduzeća federalnog nivoa, 87 iz Republike Srpske, tri državnog nivoa i tri Brčko distrikta BiH.
Više od pola anketiranih nije ispoštovalo procedure.
Jedan od najčešćih uzroka nedovoljne transparentnosti je pogrešno tumačenje procedura i Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH, zaključio je Transparency International.
Kao najčešće razloge za nedostavljanje traženih informacija, javni organi su navodili obimnost dokumentacije ili nemogućnost da ih dostave u zakonskom roku. Neki su odgovarali u formi obavještenja a ne traženih informacija, kopija odluka i sl.
Transparency International je danas predstavio rezultate navedenog istraživanja na konferenciji o temi "Pristup informacijama od javnog značaja između prakse i zakona" održanoj povodom 28. septembra, Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama.
Istraživač u Transparency Internacionalu Damjan Ožegović novinarima je izjavio da ta organizacija svake godine, povodom ovog datuma, uličnim akcijama nastoji ojačati svijest građana da imaju pravo na informacije od javnog značaja.
Pošto odgovorni ne poštuju dovoljno zakonsku legislativu, potrebno je pojačati kaznene odredbe za prekršioce, zaključuje on.
Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Merima Hrnjica ističe da je 15 dana, koliko je prema sadašnjem zakonu propisano, najduži dozvoljeni period za čekanje na dostavu traženih informacija. Jasno je, napominje Hrnjica, da ih odgovorni mogu dostavljati i prije, ali su se „uhvatili“ striktno za 15 dana kao za jedinu mogućnost.
Vedrana Faladžić, viša stručna saradnica u Uredu koordinatora za reformu javne uprave u Bosni i Hercegovini, navodi da jedno istraživanje regionalnog nivoa stvrstava BiH među zemlje s najnižim stepenom transparentnosti kad je riječ o slobodi pristupa javnim informacijama.
Ured koordinatora posebno protežira transparentnost informacija od javnog značaja te je Vijeće ministara BiH obavezalo sve institucije u svojoj nadležnosti da provode standarde proaktivne transparentnosti.
Ne treba naglašavati, dodala je Faladžić, koliko je značajno da javne informacije budu dostupne građanima, na šta apsolutno imaju pravo.
Transparency International, pozivajući se na svoje istraživanje iz juna ove godine, također zaključuje da građani i ostali subjekti treba potpuno da budu upoznati s radom javnih organa. Treba da budu osposobljeni i ohrabreni za aktivno učešće u donošenju odluka, što je važan aspekt razvoja demokratije.
Opsežna istraživanja koja je Transparency International provodio i prije ukazuju na to da su javni organi generalno upoznati sa zakonodavstvom o slobodi pristupa informacijama, ali jedan od suštinskih problema je neozbiljan pristup u primjeni.
Prekoračenje zakonskih rokova, nedostavljanje traženih informacija u zakonom propisanoj formi, dostavljanje nepotpunih odgovora i sl. samo su neke od pojava, dok je primjetna i proizvoljna primjena zakona, što dovodi do otežanog pristupa informacijama ili uskraćivanja iako je riječ o javnim informacijama.
Cilj Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH je ustanoviti da su informacije pod kontrolom javnog organa javno dobro od vrijednosti i da javni pristup promovira veću transparentnost i odgovornost tih javnih organa, da svaka fizička osoba ili pravni subjekt imaju pravo pristupa u najvećoj mogućoj mjeri u skladu s javnim intetesom te da javni organi imaju odgovarajuću obavezu da objave informacije.
Međutim, istraživanja pokazuju da je stepen transparentnosti i dalje nezadovoljavajući a samim tim i pravne sigurnosti u postupku dobijanja javnih informacija iako su zakoni doneseni prije 18 godina.
Tokom istraživanja koje je u junu ove godine proveo Transparency International, od 159 javnih preduzeća BiH tražene su informacije o sastavu upravljačkih tijela - uprava, nadzornih i upravnih odbora te o iznosima njihovih naknada.
Traženi su i podaci o broju zaposlenih po bilo kom osnovu, finansijski izjveštaji s pripadajućim aneksima za 2018., 2017. i 2016. godinu te izvještaji eksterne revizije za isti period.
(FENA) E. F.
