prijava
SARAJEVO, 1. oktobra (FENA) - Posljednje tri godine postigli smo mnogo, ali sve to ne bi bilo moguće bez bliske i istinske saradnje koju smo imali s nadležnim ministarstvima, drugim institucijama vlasti na svim nivoima, te nevladinim organizacijama, volonterima, ali i s običnim građanima ove prekrasne zemlje - kazala je u oproštajnom intervjuu regionalna predstavnica UNHCR-a za jugoistočnu Evropu i predstavnica u BiH Anne-Christine Eriksson.
Dodala je da je prošle sedmice imala čast posaditi lipu u Aleji ambasadora u Općini Stari Grad, te da je taj simbolički čin shvatila ne samo kao osobno priznanje, već i kao priznanje za rad koji je organizacija UNHCR, UN-ova agencija za izbjeglice, uradila u posljednje tri godine u Bosni i Hercegovini, za vrijeme njenog mandata, pomažući najugrožene kategorije ljudi, one koji su bili prisiljeni napustiti svoje najcjenjenije, svoje domove, u potrazi za sigurnošću i dostojanstvenijim životom.
- I nakon što moja misija ovdje kao predstavnice UNHCR-a završi, radujem se povratku u Bosnu i Hercegovinu kako bih svjedočila daljnjem napretku postignutom u zaštiti izbjeglica, interno raseljenih osoba i tražilaca azila - baš kao i rastu „mojeg “ stabla lipe koja sam imala zadovoljstvo zasaditi - kazala je Eriksson.
Govoreći o glavnim segmentima rada UNHCR-a u BiH, te o dosadašnjim rezultatima i što je još potrebno učiniti, Eriksson je kazala da je prije svega, a u skladu s temeljnim mandatom, UNHCR uložio dosta napora, posebno u posljednje dvije godine, u saradnju s vlastima BiH na svim nivoima, s organizacijama civilnog društva kao i sestrinskim agencijama UN-a u rješavanju izazova u vezi s povećanim brojem dolazaka ljudi iz drugih krajeva svijeta u ovu zemlju, a koji su u potrazi za međunarodnom zaštitom.
- U tom smislu, mi intenzivno sarađujemo s nadležnim institucijama na daljnjem razvoju sistema azila kako bi se moglo adekvatno prihvatiti, smjestiti i integrirati ljude koji se ne mogu vratiti u svoje zemlje porijekla zbog ratova koji tamo bjesne, a i zbog utemeljenog straha od progona i teških kršenja njihovih osnovnih ljudskih prava - kazala je.
Prema njenim riječima, u trenutnoj situaciji povećanog broja dolazaka izbjeglica i migranata u BiH, što bez sumnje dodatno opterećuje krhki sistem azila u BiH, uloga UNHCR-a i dalje je usmjerena na saradnju s relevantnim vlastima na osiguravanju da su prava tražitelja azila i izbjeglica zagarantirana i da imaju pristup osnovnim uslugama, kako je definirano u domaćem zakonu i u skladu s međunarodnim standardima.
Također, kao dio odgovora UN-a na migrantsko-izbjegličku situaciju, UNHCR je uključen u humanitarni aspekt, vodeći segment zaštite najugroženijih, te pravni dio u okviru ovih aktivnosti u smislu međunarodne zaštite, dodala je.
Također, u kontekstu aktivnosti usmjerenih na zatvaranje poglavlja raseljavanja u okviru Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma, Eriksson je istakla da je UNHCR bio i ostao važan i ponosan partner u dosad najuspješnijem projektu - Regionalnom stambenom programu, projektu konkretne pomoći zemljama regije, uključujući BiH, kreiranom za raseljene u oružanim sukobima devedesetih, za one kojima je pomoć najpotrebnija da dobiju istinsku priliku da ponovno izgrade svoje živote u humanijim i održivim uslovima.
-Prije samo mjesec dana u Mostaru smo obilježili primopredaju 1000. stambene jedinice korisnika Regionalnog stambenog programa. U tom je segmentu UNHCR kontinuirano, u uskoj saradnji s našim kolegama iz OESS-a, pomagao odgovornim vlastima BiH da odaberu one kojima je pomoć najpotrebnija među populacijom povratnika, interno raseljenih osoba i izbjeglica da dobiju pomoć koju zaslužuju - kazala je.
Eriksson je kazala da za UNHCR kao UN-ovu agenciju za izbjeglice od presudne je važnosti da svi oni koji žele zatražiti međunarodnu zaštitu, tj. azil u BiH, to mogu učiniti bez ikakvih prepreka. Pravo na traženje azila je osnovno ljudsko pravo, a također je obuhvaćeno nacionalnim zakonodavstvom. Zajedno sa kolegama iz Ministarstva sigurnosti BiH radimo na tome kako bismo olakšali ljudima koji možda trebaju međunarodnu zaštitu da podnesu zahtjeve za azil u BiH, istakla je.
- Na osnovu razgovora koje smo vodili s ljudima koji čekaju intervjue za azil ili prvostepenu odluku o njihovom zahtjevu, ili registraciju zahtjeva za azil, uvjereni smo da neki od njih, u stvari sve veći broj porodica, zaista imaju namjeru da ostanu u BiH i ponovno izgrade živote svojih porodica ovdje te doprinesu lokalnim zajednicama. Ovo je suprotno „općeprihvaćenom vjerovanju“ da su svi tražitelji azila u BiH samci muškarci koji zloupotrebljavaju sistem azila da bi nastavili sa svojim putovanjem prema bogatijim zemljama EU - kazala je Eriksson.
Dodala je da je prečesto postupak formalne registracije zahtjeva za azil opterećen raznim administrativnim zahtjevima koji čine postupak registracije zahtjeva za azilom, te odlučivanje o tome je li opravdan ili ne, nepotrebno kompliciranim i dugotrajnim.
-Mi ćemo i dalje pružati podršku našim kolegama iz Sektora za azil Ministarstva sigurnosti BiH kako bi odgovorili na povećani broj prijava za azil. Međutim, vjerujemo da se već sada može i mora učiniti više, tako da svi oni, a posebno oni najugroženiji među njima, koji žele zatražiti azil u BiH, mogu bez ikakvih prepreka pravovremeno i na jednostavan način podnijeti svoje zahtjeve. Također, od suštinskog je značaja, i potrebno, poboljšati i ubrzati postupak utvrđivanja da li oni zaslužuju međunarodnu zaštitu u BiH, ili ne. Isto tako se brinemo o tome da se sva djeca koja traže azil mogu bez odlaganja i pod uvjetima kao i za državljane BiH upisati u škole širom BiH. Nažalost, to još uvijek nije slučaj, iako je ovo pravo, pravo na obrazovanje, zagarantovano nacionalnim zakonodavstvom o azilu - istakla je Eriksson .
Naglasila je da je neophodno i pojačati usluge vezano na integraciju osoba pod međunarodnom zaštitom te tražitelja azila, kao što su jezične nastave i stručno osposobljavanje, kao i olakšani pristup zapošljavanju i stanovanju.
-Učinkovita integracija vitalna je komponenta funkcionalnog sistema azila. U tu svrhu, UNHCR potiče lokalne i međunarodne organizacije i institucije da predstave relevantne projekte kako bi se podržala efikasna i holistička integracija osoba pod međunarodnom zaštitom i tražitelja azila u BiH - dodala je.
Prema njenom mišljenju u konačnici, Bosna i Hercegovina, i druge zemlje jugoistočne Evrope, trebale bi biti u mogućnosti da prihvate, smjeste i integriraju ljude kojima je potrebna međunarodna zaštita, a ne samo da ostanu „tranzitno područje“ za većinu njih na njihovom proputovanju prema EU.
- Što se tiče povratnika i interno raseljenih uslijed regionalnih sukoba iz 1990-ih, još uvijek postoje kategorije i podskupine ovog stanovništva za koje postoji rizik da im adekvatna i održiva pomoć ne bude pružena u okviru Aneksa VII DPA. Prioritet UNHCR-a ostaje da angažira odgovorne institucije, posebno Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, kako bi stvorili sve potrebne uvjete za rješavanje preostalih potreba ovih ljudi. U isto vrijeme, i dalje ćemo zagovarati kod međunarodnih donatora da osiguraju potrebna sredstva za uspješno zatvaranje Aneksa VII - kazala je Eriksson.
Govoreći o korištenju međunarodnih donacija za odgovor na migrantsko-izbjegličku situaciju u BiH i koliko je novca primio UNHCR te kako se koristi, Eriksson je istakla da je „od juna 2018., UNHCR u BiH dobio 1.625.000 eura iz EU fondova“.
- Osim ovih sredstava, velikodušne donacije Sjedinjenih Američkih Država i Švicarske omogućile su UNHCR-u da pruži konkretnu i učinkovitu pomoć BiH u rješavanju izazova migrantsko-izbjegličke situacije, te osigurale da osobe o kojima brinemo dobiju svu potrebnu pomoć. Ova sredstva se isključivo koriste za podršku odgovora na migrantsko-izbjegličku situaciju u BiH - prvenstveno kao izravna pomoć tražiteljima azila i izbjeglicama - kazala je Eriksson.
Naglasila je da je 2018. godine UNHCR pokrivao troškove njihove primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Također su se sredstva koristila za financiranje hitnih, privremenih smještaja za najugroženije kategorije, poput obitelji s djecom i maloljetnika bez pratnje, dok su čekali da budu smješteni u odgovarajućim prihvatnim centrima ili ustanovama.
-Uz pomoć naših partnera, UNHCR osigurava usluge prevođenja, pružanja informacija, besplatnu pravnu pomoć i psihosocijalnu podršku tražiteljima azila unutar i izvan prihvatnih centara. Kupljena su dva kombija za potrebe osoblja Ministarstva sigurnosti kako bi se poboljšala mobilnost tima koji registruje zahjeve za azil - istakla je.
UNHCR od 2018. godine financira niz tekućih aktivnosti, najviše na jačanju ljudskih i tehničkih kapaciteta Sektora za azil pri Ministarstvu sigurnosti, kako bi se optimizirali svi segmenti postupka podnošenja zahtjeva za azil. U BiH, UNHCR također pokriva troškove osoblja Ministarstava sigurnosti te ljudskih prava i izbjeglica BiH koji rade u prihvatnim centrima Delijaš i Salakovac. Mobilni timovi pružaju potrebnu zaštitu i upućuju tražitelje azila institucijama i službama koje im mogu pružiti pomoć koja im je potrebna. Ovo se sve čini za dobrobit tražitelja azila, ali i lokalnih zajednica koje su ih primile. Osoblje UNHCR-a također prikuplja podatke s terena, obrađuje ih i dijeli sa svim partnerima, napomenula je.
Eriksson je, govoreći o tome što UNHCR radi kako bi pronašao rješenja za fenomen rekordnog broja raseljenih u svijetu, kazala da godinu dana nakon historijskog usvajanja Globalnog sporazuma o izbjeglicama, UNHCR organizira Globalni forum o izbjeglicama (GFR) koji će se održati u Ženevi u decembru 2019. godine.
- GRF će okupiti predstavnike vlada iz cijelog svijeta, zajedno s privatnim sektorom, međunarodnim organizacijama, stručnjacima, civilnim društvom i izbjeglicama kako bi pokazali i rekapitulirali napredak u odnosu na ciljeve Globalnog sporazuma o izbjeglicama, te se obavezali na daljnje kolektivno djelovanje u odgovoru na izbjegličke situacije. Obećani doprinosi mogu biti u obliku više financijske, materijalne i tehničke podrške zemljama koje prihvataju izbjeglice, kao i dodatne kvote za preseljavanje, humanitarne vize i mogućnsoti obrazovanja za izbjeglice, ali i promjene u nacionalnim zakonima i politikama koje omogućuju izbjeglicama da postanu samostalnije i bolje uključene u lokalna društva i ekonomije - kazala je Eriksson.
Istakla je da će se svjetski lideri okupiti kako bi pokazali što već čine - pojedinačno ili kolektivno - kako bi osnažili otpornost i samostalnost izbjeglica, te ilustrirali kako se konkretno mogu podržati zajednice koje ih prihvataju. Štoviše, Globalni forum za izbjeglice prilika je za kataliziranje inovativnih partnerstava između svih sektora i za sve relevantne sudionike - u svrhu istinskih promjena u životima izbjeglica i njihovih novih zajednica.
- Ovo je poziv na viziju i ambiciju. Nadamo se da će vlade, uključujući Bosnu i Hercegovinu, iskoristiti priliku Foruma da budu odvažne i konkretne u svojim obvezama za poboljšanje života izbjeglica i zajednica koje ih ugošćuju - naglasila je Eriksson.
(FENA) F. F.
