Politika

Ministar Jozić očekuje usvajanje izmjena Zakona o notarima u Domu naroda PFBiH

Foto FENA/Arhiva

SARAJEVO, 14. novembra (FENA) – Federalni ministar pravde Mato Jozić izrazio je očekivanje da će na današnjem zasjedanju Doma naroda Parlamenta Federacije BiH biti odobren, a time i omogućeno da stupi na snagu Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima, koji je ranije usvojio Predstavnički dom.

Izmjene i dopune ovog Zakona, kao i drugih pet zakona (Zakona o nasljeđivanju, Zakona o registraciji poslovnih subjekata, Zakona o zemljišnim knjigama, Zakona o stvarnim pravima i Porodičnog zakona Federacije BiH) potrebno je izvršiti zbog presude Ustavnog suda FBiH.

Presudom su proglašeni neustavnim poslovi notara u članu 73. Zakona o notarima i odredbe navedenih pet zakona, koje su sadržavale obaveznu notarsku obradu.

Ti poslovi odnose se na poslove o regulisanju imovinskih odnosa između bračnih drugova, kao i između osoba koje žive u vanbračnoj životnoj zajednici, raspolaganje imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih osoba.

Također, tu spadaju i pravni poslovi kojima se obećava neka činidba kao poklon s tim što se nedostatak notarske forme, u ovom slučaju, nadomješta izvršenjem obećane činidbe. Zatim, pravni poslovi, čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama, osnivačka akta privrednih društava i utvrđivanje njihovih statuta, kao i svaka promjena statuta.

- Svi ovi poslovi koji nisu bili sačinjeni u formi notarski obrađene isprave bili su ništavi. Osim toga, propisano je bilo i to da obaveza sačinjavanja notarski obrađene isprave može biti predviđena i drugim zakonima – kaže Jozić u razgovoru za Fenu.

Budući da je navedena odredba proglašena neustavnom predloženoje da se izmjenama i dopunama Zakona o notarima uvede postupak solemnizacije odnosno da notar mora potvrditi ispravu za sve prethodne navedene poslove, osim poslova koji se sklapaju za raspolaganje imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih osoba, gdje je i dalje zadržana notarska obrada.

- U praktičnom smislu sve ostale pravne poslove mogle bi da rade i same stranke, advokati ili bilo ko ko je pravno obrazovan da ih sačini, a u konačnici bi provjerom kod notara bilo potvrđeno da je takav posao i pravno valjan u formalnom i materijalnom smislu. Na taj način bi se iz forme privatne isprave dobila javna isprava, koju je potvrdio notar jer su notari u skladu sa zakonom nosioci javnih ovlaštenja – pojasnio je Jozić.

Na navedenu odredbu, tačnije član 73. predloženi su amandmani koje je usvojio Predstavnički dom Parlamenta Federacije, a kojima se za sve prethodno navedene poslove osim pravnih poslova raspolaganja imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih osoba za koje je i dalje predviđena notarska obrada, uvodi ovjera potpisa od strane notara.

- To praktično znači da se na privatnoj ispravi ovjeravaju samo potpisi bez provjeravanja sadržaja isprave (na primjer ugovor o prometu nepokretnosti, statuti poslovnih subjekata i si.) što u konačnici znači da takva isprava ne može dobiti formu javne isprave – konstatuje Jozić.

Također, izmjene i dopune Zakona o notarima predviđaju da stranka može tražiti obradu iii solemnizaciju isprava i za druge poslove.

Jozić navodi da se član 6. u dijelu koji je proglašen neustavnim odnosi na odredbu koja je propisivala da samo osoba, koja je najmanje tri godine provela na radu kao notarski pomoćnik, može pristupiti polaganju notarskog ispita.

Time je, smatra, faktički bio sužen krug osoba koje mogu pristupiti polaganju notarskog ispita.

- Predloženim izmjenama ovog čiana sada se ta odredba koriguje na način da polaganju notarskog ispita može pristupiti osoba, koja je nakon položenog pravosudnog ispita radilo najmanje tri godine na pravnim poslovima – istakao je Jozić.

Predložene izmjene i dopune izvršene su u pogledu službenog sjedišta i broja notara.

Naime, članom 27., kako podsjeća, bilo je propisano da broj notara utvrđuje Vlada KS, na prijedlog kantonalnog ministra pravosuđa i uprave i uz pribavljeno mišljenje Notarske komore Federacije BiH, s tim što se broj notara određuje prema broju stanovnika koji žive na području kantona.

Tako je važilo pravilo da na 20.000 stanovnika treba otvoriti jedno notarsko mjesto, uzimajući u obzir i godišnji broj isprava koje se notarski obrade.

- To je Ustavni sud proglasio neustavnim, pa je predložena odredba kojom se izostavlja pravilo utvrđivanja jednog notarskog mjesta na 20.000 stanovnika – istakao je federalni ministar pravde Mato Jozić u razgovoru za Fenu.

(FENA) D.J.