prijava
SREBRENICA, 16. novembra (FENA) – Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, kao centralno mjesto sjećanja na žrtve genocida, treba biti prostor u kojem će se čuvati većina predmeta koji su pripadali ili kojima su se koristile žrtve genocida u Srebrenici od 1992-1995. godine – izjavio je u razgovoru za Fenu kustos Memorijalnog centra Azir Osmanović.
Pojašnjava da je cilj javnog poziva Uprave Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, u kojem se preživjeli pozivaju da dostave i ustupe lične predmete žrtava, sačuvati sjećanje na sve žrtve genocida u Srebrenici.
Ovo nije samo projekt Memorijalnog centra, već, kako ističe Osmanović, svih koji su preživjeli genocid u Srebrenici.
- Poziv je upućen svima koji imaju bilo kakve veze sa Srebrenicom i posjeduju nešto što bi se moglo koristiti kao muzejska građa. To je razlog zašto su direktor Memorijalnog centra i članovi Upravnog odbora pokrenuli ovaj projekt kako bi animirali sve one koji imaju neke od tih predmeta da ih ustupe na čuvanje instituciji koja je i formirana da bi njegovala kulturu sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici – istakao je Osmanović.
Prvo na što se odnosi Javni poziv su, kako je objasnio, tzv. trodimenzionalni predmeti, a to su odjeća i obuća koja je pripadala žrtavama genocida ili preživjelim svjedocima (posebno obuća ručne izrade), zatim konzervirana hrana odnosno konzerve ili ambalaža, lični predmeti žrtava genocida, kao što su satovi, tabakere, čakmaci-kresiva, lična dokumenta, i drugi predmeti, uključujući i one pronađene uz žrtve u masovnim grobnicama, zatim improvizirani patenti poput peći, pravljenog oružja od raznih cijevi, svjetiljki, kolica za drva i tome slično.
Tu se isto tako, dodaje Osmanović, podrazumijeva odjeća korištena u Srebrenici, a koja je pravljena od padobranskog platna ili šatorskog krila koji su korišteni pri bacanju hrane iz aviona 1993. godine, zatim ruksaci, sveske, igračke itd.
Drugi dio odnosi se na dokumente, dnevnike, bilješke, a posebno na pisma koja su putem Crvenog krsta stizala ili su poslana u i iz enklave Srebrenice, novinske članke i fotografije žrtava genocida i fotografija koje uopćeno prikazuju stanje života u Srebrenici od 1992-1995. godine.
Treći dio javnog poziva odnosi se na audio i video snimke koji govore o životu stanovništva bosanskog srednjeg Podrinja od početka agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, a posebno u periodu dok je Srebrenica bila tzv. zaštićena zona UN-a i u julu 1995. godine.
-Tu su nam od velike koristi i porodični snimci na kojima su prikazane određene porodice i sa kojih se jasno može vidjeti kako i na koji način su živjeli ljudi u Srebrenici - kaže Osmanović.
Cilj ovog projekta je, podvlači, da se prikupi što više ličnih predmeta žrtava genocida u Srebrenici.
- Planiramo da formiramo zbirku predmeta posvećenu žrtvama i kako bi te predmete mogli izlagati kroz razne muzejske postavke u Memorijalnom centru i time obogatili našu muzejsku ponudu, ali isto tako i trajno sačuvali sve te predmete koji će svjedočiti o zločinu genocida neviđenih razmjera nad Bošnjacima srednjeg Podrinja. Čuvanjem ovih predmeta u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari, sačuvaćemo i sjećanje na sve žrtve genocida – poručuje Osmanović.
Naglašava da su ljudi vezani za te predmete, jer su za neke to jedine stvari koje imaju od svojih najdražih.
- Mnogi ne žele da se odvoje od njih. Znamo i da drugi muzeji i pojedinci traže tu građu. Međutim, moramo biti svjesni činjenice da ti predmeti zaslužuju da budu prije svega pohranjeni ovdje jer ova institucija čuva sjećanje na njihove vlasnike. Ovim putem želimo da ohrabrimo sve ljude da nam daju na čuvanje takve predmete, a mi ćemo se po najvišim muzejskim standardima i procedurama pobrinuti da oni na najbolji mogući način budu obrađeni, čuvani i zaštićeni, ali i prezentovani posjetiocima koji dolaze u posjetu Memorijalnom centru iz cijelog svijeta. Sačuvaćemo ih za generacije koje dolaze, ali i one koje još nisu ni rođene – potcrtao je Osmanović.
U Memorijalnom centru dosad je ukopano 6.643 žrtve genocida.
(FENA) L. A.
