prijava
SARAJEVO, 11. februara (FENA) - Udruženje za modernu historiju iz Sarajeva upravo je objavilo knjigu pod naslovom „Nadživjeti carstva: Islam, nacionalni identitet i politička lojalnost u Bosni i Hercegovini“, autora Xaviera Bougarela.
U ovoj knjizi se odnos islama i nacionalnosti u Bosni i Hercegovini razmatra kroz dva ključna pitanja: jedno je vezano za odnos teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine i političkog subjektiviteta Muslimana/Bošnjaka od sredine 19. do početka 21. stoljeća, a drugo za transformaciju muslimanskog identiteta u 20. stoljeću, sa akcentom na razdoblje rata 1992 – 1995. godine.
Xavier Bougarel je istraživač u Centru za turske, osmanske i balkanske studije u Parizu. Stručnjak je za historiju Balkana, posebno historiju islama na Balkanu. Radio je kao vanjski ekspert za Ministarstvo odbrane Francuske i za Svjetsku banku. Objavio je niz knjiga o historiji islama na Balkanu. U prijevodu na bosanski jezik ranije je prevedena njegova knjiga pod naslovom „Bosna. Anatomija rata“.
Po riječima samog autora, u ovom djelu namjerava se vratiti na politički i vjerski razvoj bosanske muslimanske zajednice u poslijeosmanskom periodu – od 1878. do danas – da bih se zadržao na ratnom periodu 1990.-1995. godine tokom kojeg su se dogodile naročito brze i dramatične promjene.
Dakle, prva četiri poglavlja bave se austrougarskom okupacijom (1878.-1918.), prvom Jugoslavijom (1918- 1941.), Drugim svjetskim ratom (1941.-1945.) i komunističkom Jugoslavijom (1945.-1990.).
Tri sljedeća poglavlja posvećena su periodu 1990.-1995. i bave se pozicioniranjem muslimanskih//bošnjačkih elita u odnosu na raspad Jugoslavije, ponovnim stvaranjem muslimanskog/bošnjačkog nacionalnog identiteta tokom ratnih godina i međunarodnim kontekstom unutar kojeg se upisuju ova dva procesa. Osmo poglavlje se vraća na hronološku potku kako bi se pozabavilo političkim i vjerskim transformacijama poslijeratnog perioda (1995.-2012.).
- Ako ovo djelo i namjerava dati svoj doprinos raspravama o političkoj i vjerskoj historiji Muslimana/Bošnjaka, ono ne teži da odgovori na sva pitanja koja otvara ovaj poseban slučaj. Perspektiva koju ono nudi jeste perspektiva „odozgo”, usredsređena na političke, intelektualne i vjerske elite muslimanske/bošnjačke zajednice - poručuje autor.
(FENA) F. F.
