U vezi  sa Članom VI Ustava BiH skrećemo pažnju javnosti  na jasne odredbe Ustava koje se odnose na Ustavni sud BiH.

Citiramo Član VI Ustava BiH. 
Član VI

Ustavni sud 

1. Sastav 

Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet članova. 

a) Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike Srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom.

b) Sudije će biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i ima pravo glasa može biti imenovan za sudiju Ustavnog suda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne države.

c) Mandat sudija imenovanih u prvom sazivu biće pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje su imenovani u prvom sazivu ne mogu biti reimenovani. Sudije koje će biti imenovani nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija.

d) Za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. 

2. Procedure 

a) Većina svih članova suda sačinjava kvorum.

b) Sud će, većinom glasova svih članova, usvojiti svoj poslovnik o radu. Sud će voditi javne rasprave, a svoje odluke će javno obrazlagati i objavljivati. 

3. Jurisdikcija 

Ustavni sud će podržavati ovaj Ustav. 

a) Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući se na to: 

- Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

 

- Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom. Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.

 

b) Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

c) Ustavni sud je nadležan u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, o čijem važenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa ovim Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili domašaja nekog opšteg pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda. 

4. Odluke 

Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Jasno je da rasprava  u vezi  najnovijih i svih dosadašnjih i budućih  odluka Ustavnog suda BiH nije utemeljene na odredbama Ustava BiH/Član VI/kao ni na odredbama  Ustava BiH/ Član X/koji citiramo: Članak X

 Izmjene i dopune 1. Postupak. Ovaj se Ustav može izmijeniti i dopuniti odlukom Parlamentarne skupštine koja je donesena najmanje dvotrećinskom većinom glasova 42 nazočnih u Zastupničkom domu koji pristupe glasovanju. 2. Ljudska prava i temeljne slobode. Nikojim amandmanom na ovaj Ustav ne smije se ukinuti ili umanjiti bilo koje pravo ili sloboda navedeni u Članku 2. ovoga Ustava, ili izmjeniti ovaj stavak.Istovremeno zaboravlja se da je  Republika BiH međunarodno priznata država BiH sa punim  teritorijalnim integritetom ,nezavisnošću i  i suverenitetom i da nema ,u tom kontekstu ,osnova da  se govori o  opštinskim ,kantonalnim i entiteskim suverenitetima i teritorijama.Riječ je o tome da BiH nije izvedenica iz opština ,kantona,Distrikta Brčko ili entiteta već o unutrašnjoj struktori uređenja države BiH.Nakon Dejtonskog puta održavanj mira u BiH na djelu je sada  Briselski put BiH u EU i o tome postoji opštedruštveni konsenzus. Taj proces otvara pitanja racionalizacije i kompatibilnosti naše dobrog upravljanja državom i njenim dobrima u interesu svih građana BiH u zajednici evropskih zemalja,a nikako ne centralizacije i majorizacije.

GDS BiH poziva sve aktere javnog život u BiH da se koncentrišu na suštinska pitanja ekonomskog i socijalnog razvoja društva,odlazak porodica iz BiH u potrazi za boljim životom i uslovima rada,demografske probleme i  i migrantsku krizu.Održavanje situacije u kojoj se proizvodnjom konflikata stvara ambijent pred  izbore je oprobani i već toliko puta viđen scenario snaga statu quo.

Vrijeme je za suštinske integracije i bolju poljoprivrednu proizvodnju, očuvanje šumskog,vodnog bogastva i  drugih resursa i energija  BiH i jačanje naše konkurentnosti u Evropi i svijetu,a ne za dezintegracije i besplodna nadmudrivanja kome šta pripada dok su njive puste i  nema proizvodnje novih dobara. Svi vidimo ,golim okom, da konstantno gubimo osnovni resurs  zemlje,ljude i njihove porodice .

Niko nije našao sreću izvan svoje zemlje i susjedi bi to trebali znati i posvetiti se svojim problemima koji se bitno ne razlikuju od bosanskohercegovačkih.Dušebrižništvo nikome dobra nije donijelo.

Umjesto da se bavimo  naučno istraživačkim radom,obrazovanjem  i unaprijedimo uslove rada i života u zemlji tolikog povijesnog iskustva i izuzetne baštine i kulturnih i duhovnih vrijednosti sve se svodi na politiku bespuća.

Vrijeme je da se svi presaberu i  konflikte zamjene dijalogom  .

 Press GDS-a BiH 

(FENA) M. B.