prijava
SARAJEVO, 21. februara (FENA) - Koje su to manjinske i marginalizirane grupe društva u Bosni i Hercegovinu nije precizirano niti jednim dokumentom zbog čega osobe koje odlučuju o njihovim pravima ponekad i ne mogu donijeti odluku o njihovim potrebama ukoliko ne znaju da one postoje.
Istaknuto je to danas na konferenciji za medije koju su organizirale Fondacija CURE, Fondacija za osnaživanje žena i neformalna grupa "Posebne mame" u okviru projekta "Ženska prava - Agenda za pozitivne promjene" koji finansira Evropska unija.
Taj dvogodišnji projekt namjerava upravo doprinijeti promociji i poštivanju ženskih prava, te iskorjenjivanju diskriminacije žena s posebnim fokusom na žene i djevojke pripadnice marginaliziranih i manjinskih grupa u deset bh. gradova/općina uključujući Sarajevo.
Ovaj put predstavljani su izazov s kojima se suočavaju majke djece s poteškoćama u razvoju, kao i pozitivna praksa kroz njihovu saradnju.
Osnivačica i voditeljica grupe "Posebne mame" Anela Kozica ispričala je da ta grupa, osnovana prije tri godine, okuplja oko 1.600 majki djece s poteškoćama u razvoju te roditelje djece koja su preminula iz cijele Bosne i Hercegovine.
Članice te grupe podrška su jedna drugoj u brojnim izazovima koje imaju. U pitanju su majke koje nemaju mogućnost da se zaposle prije svega jer moraju biti na raspolaganju djeci imajući u vidu da u BiH ne postoje specijalizirani vrtići, ali i zbog činjenice da su često stigmatizirane od poslodavaca.
Kozica kaže da je njoj najviše značilo kada je ostala bez više hiljada KM vrijednih kolica za djevojčicu s poteškoćama u razvoju, a onda joj je jedna od majki ta kolica poslala na adresu. I upravo su to stvari koje one rade jedna za drugu poput nabavke lijekova i drugih potrepština.
- Društveni život teško je imati kada ste majka djeteta s poteškoćama u razvoju. Mnoge majke žive u izolaciji, ponekad nemaju vremena ni otići ljekaru, a kada nešto i pokušaju uraditi za sebe nailaze na osudu društva - navela je Kozica.
Kako je pojasnila, u okviru tog projekta namjeravaju osigurati da se uvaže njihove potrebe na mjestima odlučivanja, a prije svega nedostaje im registar osoba s poteškoćama u razvoju te uvođenje instituta roditelja/njegovatelja.
Grupa majki djece s poteškoćama u razvoju jedna je od marginaliziranih, a možda i najmanje vidljiva, kažu voditeljice projekta, zbog čega smatraju da je važno ukazati društvu na njihovo postojanje, ali prvenstveno na probleme s kojima su suočeni.
Koordinatorica projekta "Ženska prava - Agenda za pozitivne promjene" iz Fondacije CURE Vedrana Frašto napomenula je da je cilj u svih deset općina upravo osigurati osnaživanje nevladinih organizacija kako bi se mogle izboriti za to da budu uključene u donošenje odluka.
Pojasnila je da je do sada identificirano nekoliko zajedničkih problema koje imaju manjinske i marginalizirane grupe, a tiču se nasilja u porodici koje je široko rasprostranjeno, ekonomskog osnaživanja, zapošljavanja, prava na adekvatno obrazovanje kao i potreba učenja o reproduktivnom zdravlju.
Po okončanju projekta bit će kreirani akcioni planovi i preporuke za bolji položaj manjinskih i marginaliziranih grupa što će biti prezentirano institucijama na lokalnom nivou s ciljem usvajanja i harmonizacije s akcionim planovima lokalnih zajednica.
(FENA) M. L.
