Stranačke aktivnosti

Saopćenje za javnost Naša stranka

Saopćenje

Lejla Brčić: Kako je Ustavnni sud FBiH zaboravio Ostale

Ustavni sud FBiH donio je mišljenje prema kojem Elmedin Konaković zbog odstupanja sa funkcije predsjedavajućeg nije mogao učestvovati u izboru predsjedavajuće Skupštine Kantona Sarajevo. S tim u vezi Klub zastupnika SDA u Skupštini KS pozvao je na odgovornost Lejlu Brčić, ministricu pravde u Kantonu Sarajevo. Brčić kaže da u vezi s cijelim slučajem ne osjeća nikakvu odgovornost te da presudu Ustavnog suda smatra izmjenom dosadašnje prakse u svim kantonima koju niko dosad nije dovodio u pitanje.

„Ne pada mi na pamet da preispitujem mišljenje Ustavnog suda. Ono daje smjernicu za buduća postupanja. Međutim, ono na šta imam pravo da ukažem jest politička zloupotreba ove odluke od strane nove većine u Skupštini KS koju predvodi SDA.

Pozvali su me da promijenim zanimanje zbog nerazumijevanja prava. Moram im sugerisati da je moje mišljenje na osnovu kojeg sam tvrdila i tvrdim da je skupštinska većina na nelegalnoj sjednici 28. 12. 2019. godine imenovala Mirzu Čelika za predsjedavajućeg Skupštine KS suprotno Ustavu Kantona Sarajevo i suprotno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine bilo identično mišljenju pravnog tima visokog predstavnika te uglednih pravnika kakvi su advokat Nedim Ademović i profesor Ustavnog prava Kasim Trnka. Prozivkom na moj račun, iz SDA prozivaju najveće pravne autoritete u ovoj zemlji.

Međutim, ma kakvi pravni autoriteti da su govorili u korist izbora Danijele Kristić na mjesto predsjedavajuće Skupštne Kantona Sarajevo, to odluku Ustavnog suda ne dovodi niti smije da dovede u pitanje.

Evo o čemu se radi. Izbor predsjedavajućeg, na način kako je to urađeno prilikom izbora Danijele Kristić, bio je uobičajen, do sada neosporen način imenovanja baziranog na jednom ustaljenom tumačenju ustavnih i poslovničkih normi ne samo u Sarajevu, nego u svim kantonalnim skupštinama.

Zauzimanjem stava, kako je to uradio Ustavni sud, ta praksa se mijenja, jer su nakon godina tumačenja na jedan, odlučili da protumače proceduru na drugi način. I to je u redu. U građanskom pravu, revizijom, kao vanrednim pravnim lijekom, moguće je postići ujednačnost primjene prava po pojedinim pitanjima u situaciji kada sudovi imaju različita tumačenja, a sve kako bi se osigurala pravna sigurnost. Dakle, ne radi se o pravnoj netačnosti ili nedosljednosti neke usamljene, pojedinačne prakse, već o promjeni cjelokupnog načina pravnog promišljanja o jednoj temi na nivou cijele Federacije. U skladu s tom promjenom ubuduće će postupati svi kantoni prilikom imenovanja rukovodstva svojih skupština.

U suštini, nova većina želi meni i brojnim drugim pravnicima koji su dijelili moje mišljenje o imenovanju Kristić imputirati neznanje kako bi gurnuli u zaborav vlastito nepoznavanje procedura o imenovanju skupštinskog rukovodstva koje su proteklih mjeseci raskošno demonstrirali praveći od Skupštine Kantona Sarajevo komediju. Pomenut ću opet njihovo okupljanje 28. 12. 2019. na nepostojećoj sjednici Skupštine kada su s 18 ruku proglasili Mirzu Čelika za predsjedavajućeg Skupštine. S tim u vezi citiram jednu rečenicu mišljenja Ustavnog suda na koje se i oni pozivaju: „Ustavne odredbe, kao i poslovnik, jasno propisuju da SVI članovi rukovodstva učestvuju u postupku izbora o tome ko će biti predsjedavajući.“ Čelik je, podsjećam, bio izabran bez prisustva članova rukovodstva.

Međutim, mišljenje Ustavnog suda ipak zabrinjava. Ne zbog promjene prakse o kojoj sam prethodno pisala, i što je u redu, već zbog nečeg čega u njemu nema, a što je moralo biti.

Zahtjev za davanje mišljenja Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine o imenovanju Danijele Kristić tražio je federalni dopremijer Vesko Drljača. U tom zahtjevu Drljača je naveo kako 'odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine ne propisuju mogućnost da kandidat za mjesto u rukovodstvu Skupštine Kantona bude ispred Kluba Ostalih, a time ni u donošenju odluke u izboru predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo.'

Ministar Drljača i 18 zastupnika iz Skupštine KS, koje u zahtjevu predstavlja, prekrižili su historijsku pravnu pobjedu Kantona Sarajevo kada je 2013. godine prvi i zasad jedini implementirao presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Umjesto da, makar iz moralnih razloga, pouči i podsjeti podnosioca zahtjeva, kao nosioca najviše izvršne vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, na obavezu poštivanja i implementaciju ove odluke Evropskog suda, te ukaže na neprihvatljivost negiranja čitave jedne kategorije stanovištva, Ustavni sud se odlučio na šutnju. Nadam se ne i na negaciju i poništenje osnovnih ljudskih prava manjinama u Kantonu Sarajevo.“

Napomena: Fena se ograđuje od objavljenih informacija u ovoj rubrici i odgovornost za njihov sadržaj snose isključivo njihovi autori, odnosno pošiljatelji.