Svijet     | 03.03.2020. 13:03 |

AI: U Evropi se ljudi krivično gone zbog solidarnosti s migrantima

FENA Internet

LONDON,  3.marta (FENA) -Širom Evrope ljudi se krivično gone zbog činova solidarnosti prema izbjeglicama, tražiocima azila i migrantima, uključujući davanje tople odjeće, pružanje utočišta i spašavanja života na moru, saopćio je danas Amnesty International.

U novom izvještaju naslovljenom "Kažnjavanje suosjećanja: solidarnost u evropskoj tvrđavi", organizacija za ljudska prava dokumentira kako policija i tužioci zloupotrebljavaju ionako nedostatne zakone protiv krijumčarenja i kontraterorističke mjere kako bi napadali branioce ljudskih prava koji pomažu izbjeglicama, tražiocima azila i migrantima.

- Pojačani fokus na limitiranje i odvraćanje dolazaka u Evropu znači da se percepcija sigurnosti i srdačnog dočeka među migrantima pretvara u prijetnju - izjavila je Elisa De Pieri, regionalni istraživač u Amnesty International.

- Neuspjeh evropskih država da ispune osnovne potrebe izbjeglica i migranata znači da su oni često prepušteni običnim ljudima da im pružaju osnovne usluge i pomoć. Kažnjavajući ljude koji pokušavaju popuniti te jazove, evropske vlade stavljaju ljude u pokretu u čak veći rizik - kazala je.

Izvještaj istražuje slučajeve branilaca ljudskih prava suočenih s teškim optužbama između u periodu 2017. do 2019. godine u Hrvatskoj, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Malti, Španiji, Švicarskoj i Britaniji. Izvještaj  pokazuje kako se policijsko vrijeme, sudski resursi i zakoni protiv kriminalnih krijumčarskih mreža nepošteno koriste protiv ljudi koji pomažu izbjeglicama, migrantima i tražiocima azila.

Većina slučajeva u izvještaju Amnestyja usmjerena je na optužbu za "pomaganje u nelegalnom ulasku" koja se koristi protiv pojedinaca i nevladinih organizacija u širokom spektru humanitarnih i činova solidarnosti.

 Naprimjer, francuski planinarski vodič bio je suočen sa suđenjem pod optužbama za "organiziranje nelegalnog ulaska" u Francusku zato što je nudio vrući čaj i toplu odjeću tražiocima azila iz zapadne Afrike. On je na kraju oslobođen nakon uložene žalbe na presudu, navodi AI. 

Strogi režim granične kontrole na francuskoj strani Alpa znači da izbjeglice i migranti privedeni unutar 20 kilometara od talijanske granice   i smatra da su "neregularno ušli u Francusku", a svako ko im pomaže riskira krivični progon i presudu. Pristup azilu ekstremno je ograničen i svi oni koji se privedu unutar granične regije često budu vraćeni u Italiju.

Ljudi u Švicarskoj, među kojima je i pastor, krivično su gonjeni i osuđivani iz prostog razloga što su pružili utočište ili pomoć stranim državljanima kojima je potrebna zaštita.

Švicarski parlament održat će sjednicu u narednim danima koja bi mogla dovesti do izmjene zakona o reguliranju neregularnih ulazaka u zemlju. Amnesty International poziva parlamentarce da uvedu jasan humanitarni izuzetak kako bi se osiguralo da nijedan čin solidarnosti ne bude kriminaliziran.

Organizacije građanskog društva također su uznemirene zloupotrebom krivičnog zakona. U Hrvatskoj su nevladine organizacije "Jesi li ozbiljan" i "Studije centra za mir" uznemiravane, maltretirane i krivično gonjene zbog "organiziranja neregularne migracije" nakon što su dokumentirale i izvijestile da je policija koristila prekomjernu silu na granicama s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom kako bi ih vratila nazad.

U Italiji, ljudi koji su spasili živote onih koji su se otisnuli na putovanje u Evropu u trošnim plovilima bili su metom kampanje diskreditacije, krivičnih istraga i bili su prinuđeni da omoguće provedbu pravila ponašanja koja odgađaju spašavanje ljudi i ostavljaju ih zarobljene  na moru bez sigurne luke u koju se mogu ukrcati.

U augustu 2017. godine  talijanske vlasti su blokirale plovila nevladinih organizacija u više navrata, ostavljajući manje brodova dostupnih za akcije spašavanja i pored činjenice da se broj pogibija izbjeglica i migranata na moru povećao u 2018. i 2019.  

Španske vlasti zloupotrijebile su administrativne zakone kako bi ograničile spasilačke aktivnosti brodova nevladinih organizacija.

Obučeni spasioci Sarah Mardini i  Seán Binder mjesecima se drže u pritvoru nakon što su ih grčke vlasti uhapsile zbog asistiranja izbjeglicama koje su pristigle na otok Lesbos. Oni još čekaju na suđenje pod optužbama za pomaganje u neregularnom ulasku u zemlju i špijunažu.

Suočeni sa zakonskim kaznama i globama, branioci ljudskih prava i nevladine organizacije kriminaliziraju se i prinuđeni su da limitiraju svoje vrijeme i rad na svojoj odbrani  od neutemeljenih optužbi, i u slučaju organizacija za spašavanje na moru, da im se vrate njihovi brodovi.

 U martu 2019. je grupa izbjeglica i migranata stala iza kapetana broda El Hiblu, koji ih je spasio kada su pokušali da se na nezakonit način domognu Libije, uprkos veoma konkretnim rizcima da će biti mučeni i podvrgnuti ostalim kršenjima ljudskih prava. Po dolasku u Maltu, troje tinejdžera koji su bili dio grupe spašenih ljudi, uhapšeni su od malteških vlasti i optuženi su za otmicu plovila.  Oni riskiraju kazne doživotne robije na osnovu kontraterorističkih zakona. Nikakvi dokazi do sada nisu se pojavili da su oni koristili nasilje ili da su bilo koga doveli u opasnost.

Amnesty International poziva  EU i njene države članice da izmjene nacionalne i evropske zakone o nelegalnom ulasku u zemlju  kako bi se spriječila njihova zloupotreba u cilju kažnjavanja činova solidarnosti i čovječnosti.

Ljudi koji djeluju na zaštiti ljudskih prava definiraju se kao branioci ljudskih prava u Deklaraciji UN-a o braniocima ljudskih prava. Deklaracija zahtijeva od državnih vlasti da garantiraju njihovu sigurnost i da stvore okruženje u kome branioci mogu djelovati bez straha od odmazde.

Evropski čelnici trebali bi uvesti mjere na provedbi Deklaracije UN-a o braniocima ljudskih prava unutar EU i osigurati da niko ne bude krivično gonjen iz prostog razloga što se bavi zaštitom ljudskih prava. 

- Vlasti moraju prestati kriminalizirati branioce ljudskih prava. Istorija neće biti blagonaklona prema vladama koje tretiraju spašavanje života kao krivično djelo - izjavila je Elisa De Pieri. 

- Brojni ljudi širom Evrope pokazali su daleko veću suosjećajnost i humanost prema ljudima koji traže sigurnost nego što su to učinile njihove vlade. Sramotno je da se branioci ljudskih prava napadaju od bešćutnih vlasti koje zatvaraju granice po svaku cijenu, pa i po cijenu ljudskih života - kazala je Elisa De Pieri, saopćio je u utorak Amnesty International.

(FENA) B. D.

Vezane vijesti

Više od 4.600 tražitelja azila stiglo u Britaniju u ovoj godini, novi problem za Sunaka

Rekordan broj tražilaca azila stigao u Britaniju

Više od 63.000 ljudi umrlo ili nestalo tokom migracija u posljednjoj deceniji

Promo

M:tel: Savršena kombinacija – Huawei telefon i pametni sat s popustom

M:tel: Stiglo nam je Proljeće!

Predstava 'Kako sam se nadala dobro se nisam udala' u BKC Sarajevo