Kultura

Djelo Almira Derviševića, doprinos procesu povratka univerzalnim vrijednostima

SARAJEVO, 4. aprila (FENA) - Za Međunarodni dan svjesnosti o opasnosti mina (4. april) konceptualni umjetnik Almir Dervišević ponovo je, kroz umjetnost (instalaciju - intervenciju u prostoru) reagirao na tu temu, a mjesto realizacije instalacije odredile su okolnosti u kojima se čovječanstvo nalazi zbog virusa korona COVID-19.

Djelo "Mine pozor" realizirao je na prozoru (kroz koji ima kontakt sa svijetom) stana u kojem živi i provodi vrijeme samoizolacije, kao načina prevencije u aktualnim okolnostima. To djelo je i nastalo kao rezultat okolnosti s kojima smo, kako je kazao, trenutno svi suočeni.

- Tim djelom želim ukazati na problematiku mina i minskih polja. Način na koji sam to realizirao ukazuje na neke od uzroka nastajanja mina i minskih polja. Upravo te uzroke doživljavam kao stvarni problem odnosno kao srž problema postojanja mina i minskih polja. Mislim da deminirati zemlju nije realno dok ne deminiramo, otklonimo upravo te uzroke nastanka mina i minskih polja. Uzroci nastanka se nalaze unutar čovjeka i društva. To su čovjekove loše osobine, negativnosti, stečene kroz odgoj i obrazovanje – smatra Dervišević.

Namjerava i dalje raditi o temi "Mine pozor", ukazujući na pozitivne vrijednosti kao putu našega pročišćenja i oporavka.

Ističe da je čovječanstvo sve više suočeno s moralnom krizom, upravo prisvajajući i razvijajući se na osnovu tih negativnosti unutar sebe. Neke od posljedica jesu i mine i minska polja.

- Ipak šteta koju ovakav pristup životu i bitisanju na zemlji stvara je mnogo veća od samih mina i minskih polja. Zapravo laž, nepravda, neodgovornost, pohlepa, sebičnost, narcizam, egoizam, dvoličnost, oholost i niz drugih negativnosti svakoga trena širom zemlje nanose pojedincu i zajednici neprocjenivu štetu - ističe on.

Svjedoci smo, kaže, vremena u kojem čovjek potaknut konzumizmom i materijalizmom okolinu iscrpljuje, pri čemu se energija ne obnavlja.

- Uslijed toga sama okolina se okreče protiv čovjeka koji vjeran svome egu i materijalizmu ostaje i dalje okrutan i egocentričan pri tome ne razmišljajući odgovorno o budućnosti, o životu nakon smrti - naglasio je.

Mnogi narodi su, širom planete zemlje, ugroženi upravo zbog, ističe Dervišević, nepravde, pohlepe, oholosti, sebičnosti i neodgovornosti drugih naroda.

- Zapažajući stvaranje energije i žrtvovanje pojedinca i društva u borbi protiv trenutnog izazova čovječanstva, koronavirusa, pitam se kako bi čovječanstvo izgledalo kad bi shvatilo da su laž, nepravda, oholost, pohlepa, neodgovornost, bestidnost, sebičnost, nasilje, neznanje, inferiornost, nemoral uzroci niz suštinskih problema s kojim se čovječanstvo danas suočava. Pitam se kako bi čovječanstvo izgledalo kad bi se odlučno pokrenuo proces povratka univerzalnim vrijednostima.

Vjerujem da pobjede nema bez mira, mira nema bez pravde, a pravde nema bez istine. Samo istina neovisna je, uvijek prisutna, uvijek otvorena. Ona je tu, za nas i naš spas. Zato se vrijedi vratiti življenju univerzalnih vrijednosti, zato se vrijedi vratiti istini - poručio je Dervišević.

Djelo "Mine pozor" dio je istoimenog projekta koji je bh. konceptualni umjetnik Almir Dervišević realizirao u povodu Međunarodnog dana svijesti o opsanosti mina 2016. godine, ispred zgrade Međunarodnog suda pravde u Den Haagu.

Učinio je i to s nadom da će taj sud svojim radom doprinijeti da pravda vlada svijetom i zamijeni mine i minska polja na zemlji i u njoj. Radio je dugo na tom projektu koji ima za cilj doprinijeti jačanju svijesti društva o opasnosti od "mina i minskih polja“, u smislu da ukaže na problematiku čovjeka kao nosioca niz negativnosti unutar sebe. Autor upravo te negativnosti doživljava kao "mine", s obzirom na to da je njihovo negativno djelovanje na društvo ogromno.

Konceptualni umjetnik Almir Dervišević (1972.) iz Sarajeva, živi i radi u Holandiji. Školovao se pri Visokoj školi primijenjenih umjetnosti u Utrehtu i Likovnoj akademiji u Sarajevu, u klasi profesora Mustafe Skopljaka. U periodu 1994. - 2004. studirao je na odsjecima arhitekture, likovne umjetnosti i nastavničkom odsjeku. Diplomirao je 2000. kao likovni umjetnik smjer kiparstvo, a 2004. na nastavničkom odsjeku i stekao zvanje docent likovne umjetnosti.

(FENA) J.Č.