Korona virus

Prof. Smajić: U BiH rizik prepoznat i pravovremeno poduzete mjere

Tekst: Fedzad Forto, Foto Fena/Arhiv

SARAJEVO, 8. aprila (FENA) - Sasvim je izvjesno da pandemija izazvana virusom SARS-Cov-2 predstavlja najveću krizu i poremećaj globalnih razmjera nakon Drugog svjetskog rata, ocijenio je u razgovoru za Fenu ekspert za sigurnost sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu prof. dr. Mirza Smajić.

Po njegovim rječima, nekontrolisano širenje infekcije proizvelo je stanje humane nesigurnosti, odnosno poremećaj svakodnevnice i funkcionisanja konstruktivnih društvenih, ekonomskih, sigurnosnih, socijalnih, zdravstvenih i drugih mreža.

S druge strane, a uzimajući u obzir relevantne naučne analize i prognoze, čovječanstvo se na početku 21. stoljeća suočava sa sve većim i složenijim krizama izazvanim prirodnim, tehničko-tehnološkim ili antropološkim uzrocima.

- Ovakve procjene zasigurno predstavljaju veliki izazov u iznalaženju adekvatnog institucionalnog odgovora čovječanstva za prevenciju, ublažavanje ili saniranje mogućih posljedica koje utječu na kvalitet života ljudi u društvu. Iako svaka kriza, a posebno trenutna pandemija Covid-19 po svojim karakteristikama je specifična i različito se percipira od strane država, ipak zajedničke karakteristike svih kriza, pa i ove, se ogledaju u prozivodnji nesigurnosti, neizvjesnosti i mogućim negativnim posljedicama na sve segmente društvenog života. Krizu je vrlo teško predvidjeti, ali konstantnim kvalitativnim mjerenjima prijetnji i kvantitativnim mjerenjima sposobnosti kretanja tih prijetnji moguće je ublažiti posljedice ili povećati stepen prevencije - smatra prof. Smajić.

Ističe da se na današnjem stepenu razvoja globalne društvene zajednice može konstatirati da apsolutne sigurnosti nema. Sigurnost se može shvatiti kao stanje u kojem je obezbijeđen uravnotežen fizički, duhovni, društveni i materijalni opstanak pojedinca i društvene zajednice u odnosu prema drugim pojedincima, društvenim zajednicama i prirodi. U tom kontekstu, neophodno je uspješno vršiti procjene, klasifikacije, mjerenja i upravljati rizicima u savremenim uslovima.   

Kada je u pitanju upravljanje krizom izazvanom infekcijom Covid-19 na području Bosne i Hercegovine, prof. Smajić smatra da se može reći da je rizik prepoznat i da su pravovremeno poduzete mjere u skladu sa važećim nacionalnim i međunarodnim propisima i pravilima. 

Međutim, sa stanovišta države Bosne i Hercegovine vladaju određene specifičnosti koje se ogledaju u organizaciji i funkcionisanju ne samo sistema sigurnosti (sistema zaštite i spašavanja) već i zdravstvenog, odnosno higijensko-epidemiološkog ustroja.

Kako navodi, nominalno u Bosni i Hercegovini postoje institucionalni akteri i normativni okviri, ali su oni disperzirani na kantonalne i entitetske nivoe, dok se državni nivo bavi koordinacijom aktivnosti.

- Nažalost, i ova kriza je pokazala da je kanton ili entitet postao oblik života, a što se u praksi ogleda u nesinhroniziranim i partikularnim odlukama i procjenama štabova na svim nivoima. Ipak, imajući u vidu razuđenost sistema, ali i deficite u opremljenosti sigurnosno-zdravstvenog sektora u Bosni i Hercegovini, pokazalo se da i se s ograničenim sredstvima poduzimaju adekvante mjere i aktivnosti na zaustavljanju širenja infekcije. Ovdje posebno treba naglasiti dodatnu činjenicu da se Bosna i Hercegovina suočava i sa problemom ilegalnih migracija. Svakako da odluka o „uklanjanju“ sa ulica i zbinjavanje migranata u centre predstavlja ispravan mehanizam upravljanja trenutnom krizom sa sigurnosnog, ali i humantirnog, zdravstvenog aspekta. Posebno što ne postoji, ili je teško utvrditi zdravstveno stanje svih migranata, odnosno stvoriti jedinstvenu epidemiološku sliku u pogledu infekcije Covid-19 i mogućeg širenja na rezidentno stanovništvo - rekao je prof. Smajić.

Iako sve sigurnosno-zdravstvene strukture na svim nivoima u Bosni i Hercegovini čine profesionalne napore u suprotstavljanju aktuelnoj krizi, ipak partikularni odgovor i nedostatak jedinstvenog konsolidiranog i koherentnog pristupa upravljanja krizom otežava ili usporava proces borbe protiv Covid-19 pandemije.

Prof. Smajić smatra da ovaj proces zahtijeva bezuvjetnu interakciju znanja, moći i htijenja svih relevatnih aktera na nacionalnom, regionalnom i globalnog nivou djelovanja.    

Na kraju, smatra da se može izdvojiti nekoliko ključnih preporuka za unapređenje mehanizama upravljanja aktuelnom krizom, ali i budućim kriznim situacijama. 

Po njegovom mišljenju treba pokretanuti inicijativu za donošenje odluke o upravljanju sigurnosnim rizicima, odnosno uspostava registra sigurnosnih rizika u Bosni i Hercegovini. U okviru toga izvršiti gradaciju stanja sigurnosti u državi na osnovu izvršenog mjerenja, analize i klasifikacije sigurnosnih rizika (uspostava sigurnosnih nivoa). Ovi akti trebaju biti zajednički na svim nivoima i usklađeni s međunarodnim standardima i propisima.

Zatim trebalo bi pokrenuti procedure na državnom nivou za donošenje jedinstvene metodologije za izradu stanja  sigurnosti države Bosne i Hercegovine, određivanje minimalnih, uvažavajući ustavnu strukturu BiH, uvjeta nacionalnih/državnih standarda i procedura, koje će biti obavezujuće za sve nivoe u slučaju pojave novih kriza, zatim kontinuirano i bezuslovno jačati kadrovske i materijalno-tehničke kapacitete sektora sigurnosti i odbrane, a posebno sektora zaštite i spašavanja te raditi na utvrđivanju novog kanala komuniciranja i jasnom detektiranju mogućih problema u komunikaciji u kriznim situacijama, a u cilju izbjegavanja određenih problema u izvorima, prenošenju i konzumiranju informacija (fake news). 

 - Implementacijom navedenih preporuka Bosna i Hercegovina bi u skoroj budućnosti imala pretpostavke za kreiranje efikasne i eficijentne strategije upravljanja krizama - zaključio je prof. Smajić u razgovoru za Fenu.

(FENA) E.F.