prijava
SARAJEVO, 14. maja (FENA) - Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH danas nije utvrdila usaglašenost sa Ustavom i pravnim sistemom BiH niti je podržala principe Prijedloga zakona o izboru sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje je prethodno birao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
Ovaj zakon predložili su poslanici: Nebojša Radmanović, Snježana Novaković-Bursać, Nenad Stevandić, Nenad Nešić, Jakov Galić, Obren Petrović, Dragan Bogdanić, Sanja Vulić, Ljubica Miljanović, Borjana Krišto, Nikola Lovrinović, Mijo Matanović, Predrag Kožul i Darijana Filipović.
Jedan od predlagača zakona Snježana Novaković-Bursać je, obrazlažući predloženi zakon, kazala da je ustavni osnov za prijedlog ovog zakona sadržan u odredbama Ustava koje tretiraju mogućnost da Parlamentarna skupština BiH pet godina nakon potpisivanja Općeg okvirnog mirovnog sporazuma donese zakon kojim bi se predvidio drugačiji način izbora sudija Ustavnog suda BiH koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
Po njenim riječima, ustavni osnov je nesumnjiv, potpuno ispravan i primjenjiv, a zakon je jasan.
- Zakonom je predviđeno da su opšti uslovi za izbor sudija da to budu državljani BiH, da budu pravnici sa znanjem i integritetom. Predlog je da imenovanje sudija vrši Predsjedništvo BiH, a da se potvrđuje u Domu naroda PSBiH. Prijedlog je da mandat trojici stranih sudija koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava prestaje danom stupanja na snagu ovog zakona - pojasnila je Novaković-Bursać.
Članica Ustavnopravne komisije Borjana Krišto je nakon sjednice izjavila novinarima da predloženi zakon ima ustavni temelj, te da je vrijeme da BiH preuzme svoju odgovornost kad je u pitanju imenovanje sudaca u Ustavnom sudu, "koji kao korektivni faktor zakonodavne i izvršne vlasti odlučuje, prije svega, o Ustavu, odnosno o ustavnosti drugih zakona i akata, da li su u skladu sa Ustavom BiH".
- Ustav BiH je i ostavio mogućnosti i na neki način stvorio nam obvezu da nakon pet godina prvog mandata stranih sudaca, da Parlamentarna skupština BiH odluči o tome kako i na koji način će ih birati - navela je Krišto.
Predsjedavajuća Ustavnopravne komisije Alma Čolo je kazala da će Predstavničkom domu biti dostavljeno negativno mišljenje o predloženom zakonu, jer u Komisiji nije bila većina koja bi podržala principe zakona i njegovu usaglašenost sa Ustavom i pravnim sistemom BiH.
Kaže da je ona glasala protiv, jer misli da troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava je "nešto što je definirano Ustavom i da bismo to promijenili moramo promijeniti Ustav u tom dijelu".
- Znači troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, u konsultacijama sa Predsjedništvom, ta odredba se mora u Ustavu promijeniti da bismo troje sudija zamijenili eventualno nekim domaćim sudijama - navela je Čolo.
Dodala je da je SDA protiv toga da u sadašnjem trenutku strane sudije odu iz Ustavnog suda.
- Jer po našem mišljenju to su sudije koji su vrsni pravnici, dolaze iz razvijenih demokratskih sistema i svoje znanje pokušavaju da prenesu u Ustavnom sudu BiH i to se vidi na odlukama Ustavnog suda - navela je Čolo.
Ustavnopravna komisija je utvrdila usaglašenost sa Ustavom i pravnim sistemom BiH Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.
(FENA) M. L.
