prijava
SARAJEVO, 10. juna (FENA) – Evropska komisija (EK) predstavila je danas analizu mjera za borbu protiv dezinformacija povezanih s pandemijom bolesti COVID-19, a kojima se utvrđuje i smjer daljnjeg djelovanja.
Naglašeno je da su neophodne snažnije mjere EU za borbu protiv dezinformiranja, jer, kako je visoki predstavnik/potpredsjednik EK Josep Borrell kazao, dezinformacije u vrijeme pandemije bolesti COVID-19 mogu dovesti do nečije smrti.
- Dužnost nam je zaštititi naše građane tako što ćemo ih upozoriti na lažne informacije i otkriti aktere odgovorne za takva djelovanja. U današnjem svijetu, koji počiva na tehnologiji i u kojem ratnici ne vitlaju mačevima, nego tastaturama, ciljane operacije širenja uticaja i kampanje dezinformiranja dobro su poznato oružje državnih i nedržavnih aktera, stoga Evropska unija jača svoje napore i kapacitete u tom području – naglasio je Borrell.
Pandemija bolesti COVID-19, kako je rečeno, popraćena je velikom količinom lažnih ili obmanjujućih informacija, uključujući pokušaje stranih aktera da utiču na građane EU i rasprave koje se vode unutar EU.
Potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová kazala je da je Evropa tokom pandemije bolesti COVID-19 bila izložena bujici dezinformacija, koje potiču iz Evropske unije i izvan nje.
- Kako bismo se borili protiv dezinformiranja, moramo mobilizirati sve relevantne sudionike, od internetskih platformi do javnih tijela, te podupirati neovisne organizacije za provjeru činjenica i medije. Iako su internetske platforme tokom pandemije poduzele određene korake u pravom smjeru, one trebaju pojačati svoj angažman – kazala je Jourová i dodala da se djelovanje EK čvrsto oslanja na temeljna prava, posebno na slobodu izražavanja i informiranja.
Za snažniju i otporniju EU je ključno razumijevanje, a prije svega, kako je u analizi naglašeno, važno je razlikovati nezakonit sadržaj od sadržaja koji je štetan, ali ne i nezakonit.
Također je vrlo važna komunikacija, te je u tom smislu Evropska unija tokom krize pojačala napore na informiranju građana o rizicima te saradnju s drugim međunarodnim akterima radi suzbijanja dezinformiranja.
Kao primjer je navedeno da su Komisijini argumenti protiv mitova o koronavirusu pregledani više od sedam miliona puta.
Saradnja je kamen temeljac borbe protiv dezinformiranja, naglašeno je, a kanali saradnje će se dodatno razvijati kako bi se ojačali kapaciteti, poboljšala analiza rizika i izvještavanje o bitnim podacima u kriznim vremenima.
Za borbu protiv dezinformacija potrebni su dodatni napori, veća transparentnost i odgovornost, ali i to da je osiguravanje slobode izražavanja i pluralističke demokratske rasprave ključan element našeg odgovora na dezinformiranje.
- Osnaživanje i informiranje građana te jačanje društvene otpornosti znači da građanima treba omogućiti sudjelovanje u demokratskoj raspravi očuvanjem pristupa informacijama i slobode izražavanja te promicanjem medijske i informacijske pismenosti građana, uključujući kritičko razmišljanje i digitalne vještine. To se može postići projektima za jačanje medijske pismenosti i podrškom organizacijama civilnog društva – jedna je od mjera koje su danas predložene u analizi.
Sljedeći koraci danas predloženih mjera doprinos su budućem radu EU u području dezinformiranja, posebno u okviru Evropskog akcionog plana za demokratiju i Zakona o digitalnim uslugama, saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.
(FENA) M. L.
