Roman Edina Krehića 'Znaš li Nunu Montiljo?' o ljudima koji su se spremni žrtvovati za pomoć drugima

Radi se četvrtom romanu ovog autora, koji je izdalo UG Videoahiv – Biblioteka Hamdija Kreševljaković, a osim autora, na promociji su govorili i Nihad Kreševljaković te zenički književnik Željko Grahovac.

- Roman je priča o sefarskoj djevojčici i sefardskoj porodici koja se nađe u središtu holokausta, a s druge strane i o ljudima koji su spremni rizikovati svoj život i život svoje porodice i djece da bi pomogli drugima. Priča je iz tog razloga univerzalna i ljudi su je tako i prihvatili - kazao je Krehić, koji je napomenuo kako se radi o priči “o jednom zlu koje je svuda uokolo, a u središtu priče je dobrota.

Motiviran je istinitom pričom o životu Rahele Montiljo, kasnije Vučjak, kojoj je bilo sedam godina kada je deportovana u Logor Đakovo u Hrvatskoj, u kojem je za pola godine stradalo oko 600 žena i djece. Rahelu je, pak, iz tog logora spasio Salih Pozder te doveo u Sarajevo, gdje je djevojčica živjela pod zaštitom njegove porodice.

- Naši životi i sve ono što se dešava se, nekako u tim cikličnim krugovima, ponavlja i uvijek nam trebaju ti dobri ljudi, koji su spremni uskočiti u ključnom trenutku kad na ovim našim prostorima dolazi do tektonskih promijena - kazao je Krehić, koji je podvukao kako su mu u “pisanju takvi ljudi velika inspiracija”.

Nihad Kreševljaković je, govoreći o autoru i njihovom dugogodišnjem poznanstvu, podvukao kako “svaki njegov roman ima nešto što možete pokloniti bilo kome i da će ga svi primiti na isti način”, a da ga posebno značajnim čini njegova sklonost beletristici.

- Na taj način smatram da se i knjiga približava ljudima, ali, nažalost, mi živimo u zemlji gdje ljudi ne čitaju previše knjige. S druge strane, ono što je nama bilo važno kod romana “Znaš li Nunu Montiljo?”, je upravo ta tema - istakao je Kreševljaković.  

Na takva je iskustva, smatra, potrebno podsjećati zbog vremena i zemlje u kojoj živimo, jer se “bavi tom cikličnošću naše historije, gdje različiti ljudi u različitim vremenima doživljavaju tragične sudbine”. Komšije, dodaje, u tim trenucima mogu pokazati “svoje loše ili svoje dobro lice”, a ovaj roman “pokazuju dobro lice”.

Zenički književnik Željko Grahovac istakao je kako je ovo knjiga koju treba dati na čitanje svoj djeci od 12 do 16 godina u Bosni i Hercegovini.

- Ovu priču prvenstveno trebaju oni da pročitaju - smatra Grahovac, koji podvlači kako knjiga tretira bezuslovnu posvećenost oca prema kćerki, ali i kćerke prema ocu i majci te dviju djevojčica koje su “odrastajući zajedno postale više nego sestre”.

(FENA) M. L.

Početna > Kultura