Mostarcima predstavljena knjiga 'Diskurs o bosanstvu' Senadina Lavića

Govoreći o tome što je bosanstvo u političkom smislu, autor je istakao kako unazad 150 godina Bosna i Hercegovina trpi neprestane hegemonijske koncepcije koje dolaze izvan Bosne, a takva jedna koncepcija je, kako je kazao, srpstvo, hrvatstvo, jugoslovenstvo, turčijat također, austrougarska podsjećanja i drugo.

- Dakle, mi stalno crpimo neke druge ideološke koncepte koji nisu iz Bosne i sve što smo živjeli u političkom smislu u zadnjih 150 godina bilo je u stvari simulakrum nečega drugoga i prvi put imamo mogućnost da razvijamo vlastiti politički koncept koji misli Bosnu kao cjelinu i odnosi se na sve njezine građane. To je koncept koji nije etničko-religijske naravi, to je političko-građanski, političko-pravni koncept koji podrazumijeva da je građanin najveća vrijednost jednoga društva, jedne države, ne kolektiv, ne grupa, ne pleme, ne neka velika organizirana zajednica nego građanin - kazao je Lavić u izjavi za novinare.

Naravno, dodaje autor, to podrazumijeva poštovanje elementarnih ljudskih prava, konvencija o ljudskim pravima, poštovanje presuda evropskih sudova o ljudskim pravima i jedan drugačiji model, "koncept koji nažalost na ovim prostorima do sada nije bio življen".

- Ovo o čemu mi pričamo večeras ovdje to nije bilo življeno. Mi nismo imali mogućnost da se izjašnjavamo kao slobodni građani i da u prvom planu našega biće bude individua, ja, taj i taj, taj čovjek, nego je uvijek bilo kojem plemenu pripadaš, kojoj religijskoj grupi i da ti to bude primarno - ocijenio je Lavić.

Istaknuo je kako je za to potrebno vrijeme, naglašavajući da je 150 godina neko nametao Bosni etničko-religijski model života i stalno govorio da u njoj žive tri naroda, četiri naroda, i drugo, kao da nigdje na svijetu u državama ne živi više naroda ili kao da države nisu multietničke zajednice.

- Samo je u Bosni to potencirano, I sad, ako se zapitamo zašto je to potencirano, onda ćemo vidjeti da je to iz razloga da bi se moglo sa strane upravljati Bosnom, iz Beograda i Zagreba. Dakle, bosanski Srbi i bosanski Hrvati su uglavnom većinom, ne svi, služili kao topovsko meso za velikodržavne hegemonijske projekte Srbije i Hrvatske i Srbija i Hrvatska uopće nisu davale nikakvu pažnju Srbima i Hrvatima kao bosanskom narodu nego su ih uglavnom koristili za osvajanje teritorije BiH i ovi ratovi koji su vođeni devedesetih godina bili su ratovi za Drinu ili za Neretvu ili za neke teritorije BiH koje imaju ekonomsku perspektivu i moć u sebi, a koja se može koristiti kasnije za razvoj susjednih država - rekao je Lavić.

 Kako je naglasio, sad bosanska politika ide u tom smjeru da oslobodi zemlju od ovih "neprincipjelnih, tradicionalnih koncepcija koje su BiH držale kao koloniju ili jednu malu podčinjenu zemlju susjednih zemalja". 

Uz autora, o knjizi "Diskurs o bosanstvu" govorili su Abdel Alibegović, Amer Osmić i Mustafa Mujkić.

Senadin Lavić rođen je 1965. godine u Konjicu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjeku za filozofiju i sociologiju. Na ovom fakultetu nastavlja i poslijediplomski studij te doktorira 2003. godine, a od 1997. godine radi na sarajevskom Fakultetu političkih nauka.

(FENA) I. B.

Početna > Kultura