SARAJEVO, 12. marta (FENA) - Na konferenciji „Sjećanje na Mehmet Akifa i razumijevanje njegovog djela u Bosni i Hercegovini“, naglašena je vrijednost književnog stvaralaštva Mehmeta Akifa Ersoya, turskog poete s kraja XIX i početka XX vijeka, autora nacionalne himne.
Konferencija je održana u organizaciji turske ambasade u Bosni i Hercegovini te Ureda za obrazovanje koji djeluje u toj ambasadi, kao i Instituta Yunus Emre.
Dr. Amina Šiljak Jesenković je naglasila vrijednost autorove ostavštine - brojnih poetskih i proznih djela zbog čega ga, rekla je, ne treba percepirati samo kao autora himne.
Imao je „više identiteta“, porijeklom Albanac, od majke iz centralne Azije, bio je, dakle, „i Balkanac i Turčin“, ali je njegov identitet bitno određivala predanost najuzvišenijim idealima islama. Bio je poznat i prevođen među bosanskim intelektualcima njegovog vremena poput Muse Ćazima Ćatića, kazala je Amina Šiljak Jesenković.
Prema biografskim detaljima sadržanim u jednom od izdanja Instituta Yunus Emre, Mehmet Akif Ersoy, pravog imena Mehmet Ragif, poznati turski autor poezije velike književne vrijednosti, rođen je u Istanbulu 1873. godine, gdje je i umro 1936. i ukopan na mezarju Edirnekapi.
Osnovno obrazovanje započeo je u Emir Buhari Mahalle Mektebi te školovanje nastavio u Mulkiye Mektebi. Tu političku školu napušta nakon očeve smrti i požara u kući te završava Baytar Mektebi (veterinarska škola) kao najbolji učenik.
Tokom cijelog obrazovanja jako se interesirao za časove stranih jezika, naučio je francuski i perzijski, a uzimao i časove arapskog jezika.
Radio je kao veterinar u Ministarsvu privrede i tri-četiri godine proveo u Rumeliji, Anadoliji i Arabiji liječeći zarazne bolesti kod životinja.
U službi je počeo raditi 1893., gdje je ostao do 1913. Pored toga je davao časove književnosti u Ziraat mektebi (privredna škola) i Darulfununu (univerzitet).
Nije se zadovoljavao samo onim što je učio u školama nego je znanje usavršavao i dopunjavao.
Nakon što je počeo s radom u službi, pišući poeziju i radeći kao nastavnik, nastavio je rad na književnom polju, ali njegov ulazak u svijet izdavaštva počeo je tek 1908. godine s proglašenjem Druge ustavne ere.
U Prvi veliki nacionalni parlament ulazi 1920. kao poslanik Burdura te piše Marš nezvisnosti, što Parlament prihvata kao nacionalnu himu 12. marta 1921.
Volio je svoju naciju i vjeru, bio milosrdan prema ljudima, zanesen uzbuđenjima pjesničke prirode, borben čovjek i idealista.
Najveće djelo Mehmeta Akifa Ersoya, sabrana poezija pod nazivom Safahat, sastoji se od sedam knjiga. Posthumno je objavljen korpus njegovih autorskih djela, prijevoda i vazova. Dvije značajne poeme posvetio je Bošnjacima.
(FENA) M. B.