prijava
SARAJEVO, 5. aprila (FENA) - Projekt pod nazivom „Tehnička pomoć u oblasti upravljanja nusproizvodima životinjskog porijekla i životinjskim otpadom u BiH“, koji je u svojoj završnoj fazi, treba riješiti dileme oko neškodljivog uklanjanja nusproizvoda životinjskog porjekla i animalnog otpada u BiH.
U okviru projekta, koji podržava Evopska unija, bit će izrađena dva dokumenta - strategija o upravljanju nusproizvodima životinjskog porjekla (kako to zbrinjavati) i studija izvodljivosti (na koji način to izvesti).
- Cilj je da se iznađu sistemi kako zbrinuti sav animalni otpad na najbolji način da bi se, što je najvažnije sprečila oboljevanja ljudi i životinja, te da bi se doprinjelo zaštiti životne okoline – izjavio je danas direktor Ureda za veterinarstvo BiH Ljubomir Kalaba u Vanjskotrgovinskoj komori (VTK BiH) gdje je održan okrugli sto o toj temi.
Važnost tog projekta, po riječima potpredsjednika VTK BiH Brune Bojića, ogleda se i u ispunjavanju uslova za izvoz namirnica životinjskog porijekla, jer se EU inspekcijama mora dokazati da se problem otpada riješava na najbolji način. Stoga, projekt pruža podršku harmoniziranom pristupu upravljanju životinjskim nusproizvodima.
Kako je kazala voditeljica projektnog tima Sanja Čelebićanin, strategija mora prvenstveno da prepozna najbolji model upravljanja nusproizvodima kao sistemsko rješenje.
- Propisi u ovoj oblasti u BiH su gotovo usaglašeni sa evropskim i kao takvi mogu da krenu sa implementacijom, ali strukturno ništa nije pripremljeno da bi implementacija mogla da počne. Dakle, ako nemate kafileriju, ako ne postoji peć za spaljivanje, ako nema odobrenih i u registru upisanih stočnih grobalja, sanitarnih deponija i drugo, onda zapravo ne postoji ni mogućnost da subjekte u poslovanju sa hranom, kao najveće generatore, natjerate, odnosno bilo kojim nalogom ili rješenjem dovedete do toga da on to na propisan način, neškodljivo zbrinjava jer nema mjesta za to – navela je Čelebićanin.
Naglasila je da postoje primjeri dobre prakse gdje su proizvođači prepoznali koliko je važno da taj problem rješavaju i koliko mogu smanjiti troškove svoje proizvodnje tako što su npr. otvorili kafilerije zatvorenog tipa za svoje vlastite klaonice. Također, postoje i biogasna postrojenja na farmama muznih grla gdje su se prepoznali benefiti od stajnjaka i svega onoga što nastaje kao nusproizvod na farmi i pretvara se u energiju kao novu dobit.
Ono što je problem veterinarskoj, ekološkoj i bilo kojoj drugoj inspekciji, kako je dodala, jeste što ona ne može da naloži neškodljivo zbrinjavanje u skladu sa propisom jer takva mjesta ne postoje.
- Zakonodavac je donio propise, naveo da to mora biti na neškodljiv način u skladu sa evropskom legislativnom, ali pri tome nisu sistemski donesena rješenja, niti su sagrađeni objekti, infrastruktura, niti mreža sakupljanja, skladištenja, transporta da bi se takav proces mogao odvijati – navela je Čelebićanin dodajući da strateški dokument i studija izvodljivosti trebaju biti završeni do kraja juna.
Direktor firme Bioorganica doo Kakanj Stjepan Ledić kazao je da je ta firma utemeljena 2013. s namjerom da se otvori tvornica za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla kroz toplinsku obradu, a u kojoj bi se tretirale sve tri kategorije životinjskog otpada.
- Napravili smo projektnu dokumentaciju na razini građevinske dozvole. Nama ove godine u novembru, ako ne započnemo gradnje ove tvornice, ističe građevinska dozvola - naveo je Ledić naglašavajući da daljnja implementacija projekta ne ovisi samo o njima, nego i o organizaciji, te o zakonskim i podzakonskim aktima koji među ostalim trebaju riješiti pitanja subvencije - ko će platiti trošak zbrinjavanja uginulih životinja.
Općina Kakanj, kako je rekao njen načelnik Nermin Mandra, izuzetno je zainteresirana za temu zbrinjavanja životinjskog otpada.
- Općina Kakanj intenzivno četiri godine sarađuje sa stranim investitorima koji su u Kaknju kupili zemljište, proveli smo sve neophodne procedure, javne rasprave, izdate su građevinske dozvole, okolinske saglasnosti, a onda dođe do nekih administrativnih problema oko zakonske legislative. Drago mi je da danas imamo priliku razgovarati o ovom strateškom dokumentu i da predstavimo šta smo dosad uradili na tom planu, te da razmišljanja i ovu strategiju na nekih način usmjerimo prema ovom lokalitetu u Kaknju koji je dosada mnogo toga uradio za realizaciju ovog projekta –dodao je Mandra.
(FENA) E. F.
