prijava
SARAJEVO, 26. aprila (FENA) - Federalna vlada utvrdila je danas na sjednici u Sarajevu i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o Ustavnom sudu FBiH.
Na taj način je omogućena provedba presude tog suda od 26.4.2017. godine, kojom je Parlamentu FBiH naloženo donošenje zakona o Ustavnom sudu FBiH.
Zakon razrađuje pitanja samostalnosti i upravno-materijalne neovisnosti Ustavnog suda FBiH, uključujući plaće i druga primanja njegovih sudaca.
Kako je precizirano, Ustavni sud svoju organizaciju i djelatnost ostvaruje na principu financijske neovisnosti, koja se ogleda u neovisnom utvrđivanju prijedloga proračunskih sredstava u tekućoj godini potrebnim za izvršavanje nadležnosti, koji dostavlja Federalnom ministarstvu financija prema rokovima iz Zakona o proračunima u FBiH s ciljem uključivanja ovog prijedloga u proračun FBiH.
Moguće razlike u odnosu na utvrđeni prijedlog proračunskih sredstava treba riješiti kroz konzultacije između Federalnog ministarstva financija i Ustavnog suda, a sukladno odredbama Zakona o proračunima u FBiH.
Ustavni sud neovisno donosi financijski plan, kojim planira i donosi odluke o ostvarivanju prihoda i izvršavanju rashoda za tekuću godinu, te usvaja godišnji obračun utroška odobrenih proračunskih sredstava (završni račun).
Ustavni sud se sastoji od devet sudaca, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda ostalih, a na njegovom čelu su predsjednik i dva dopredsjednika.
Suce Ustavnog suda predlaže predsjednik FBiH uz suglasnost dopredsjednika, a za imenovanje je potrebna potvrda većine izaslanika Doma naroda Parlamenta FBiH.
Suci Ustavnog suda bit će u službi do 70. godine života, osim ako ne podnesu ostavku, ili budu s razlogom smijenjeni konsezusom sudaca Ustavnog suda, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.
Vlada Federacije BiH utvrdila je danas i Nacrt zakona o suzbijanju organiziranih oblika kaznenih djela, organiziranog kriminala, terorizma i međukantonalnog kriminala, koji propisuje osnivanje, organizaciju, nadležnost i postupanje posebnih odjela Vrhovnog suda Federacije BiH i Federalnog tužiteljstva.
Glavni razlog za donošenje ovog zakona jeste stvaranje nužnih institucionalnih pretpostavki za učinkovitije suzbijanje organiziranih oblika kaznenih djela korupcije, organiziranog kriminala, terorizma i međukantonalnog kriminala.
Ovim zakonom uspostavljaju se posebni odjeli Vrhovnog suda Federacije BiH i Federalnog tužiteljstva koji bi bili stvarno i mjesno nadležni na teritoriji Federacije BiH u vršenju funkcija kaznenog progona i suđenja za ova kaznena djela. Dakle, na ovaj način stvaraju se institucionalni mehanizmi za borbu protiv društveno opasnih pojava.
Federalni ministar pravde formirao je Radnu skupinu čiji je zadatak bio da analizira aktualni Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH, a koju su činili predstavnici Pravnog fakulteta u Sarajevu, Vrhovnog suda Federacije BiH, Federalnog tužiteljstva i Federalnog ministarstva pravde. Njezin rad i sveobuhvatna analiza rezultirali su Prednacrtom novog zakona.
Posebni odjeli su unutarnje organizacijske jedinice Federalnog tužiteljstva i Vrhovnog suda Federacije BiH, a sredstva za njihov rad osiguravaju se proračunom Federacije BiH.
Početkom primjene zakona o suzbijanju organiziranih oblika kaznenih djela, organiziranog kriminala, terorizma i međukantonalnog kriminala prestaje da važi Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH iz 2014. godine.
Vlada FBiH je utvrdila i Parlamentu FBiH, na usvajanje po skraćenom postupku, uputila Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o stečajnom postupku, te na taj način omogućila provedbu presude Ustavnog suda Federacije BiH od 23.3.2016. godine, kojom je utvrđeno da članci 33. i 40. Zakona o stečajnom postupku nisu u suglasnosti sa Ustavom FBiH.
Kako je u presudi navedeno, potraživanja iz radnog odnosa, a što proizlazi iz prakse Europskog suda, čine dio imovine osoba koje su u radnom odnosu, uključujući i uposlenike stečajnog dužnika. Dakle, potraživanja iz radnog odnosa su imperativ koji mora biti poštovan bez izuzetka.
Stoga je novopredloženim zakonskim rješenjem propisano da, u potraživanja višeg isplatnog reda, ulaze potraživanja radnika i prijašnjih dužnikovih radnika nastala do dana otvaranja stečajnoga postupka iz radnog odnosa u ukupnom bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanog zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom, te potraživanja na temelju naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. To znači da potraživanja radnika nisu ograničena niti visinom niti rokom.
Također je predožena izmjena koja omogućuje da iz stečajne mase najprije budu namireni nužni troškovi stečajnog postupka i obveze stečajne mase, bez kojih ne može biti ni vođen stečajni postupak, a o čemu odlučuje stečajni sudija, a da će troškovi postupka i obveze stečajne mase, koji nisu nužni za vođenje postupka, biti namireni i nakon izmirenja povjeritelja višeg isplatnog reda.
Pogledajte http://www.fena.ba/video/1694
Preuzmite https://drive.google.com/drive/folders/1gFUlpFVl8kOFBuV63QRLMnCtbmztQy-m?usp=sharing
(FENA) L. A.
