Svijet     | 17.05.2018. 20:11 |

Prag odbio azil ruskom državljaninu osuđenom za izjavu o Sovjetima i Nijemcima

FENA Internet

PRAG, 17. maja (FENA) - Češke vlasti su uskratile azil ruskom državljaninu koji je osuđen zbog objave na društvenim mrežama u kojoj je napisao da je Sovjetski Savez sarađivao s nacističkom Njemačkom i zajednički "otpočeo" Drugi svjetski rat napadom na Poljsku, piše Radio Slobodna Evropa.

Vladimir Luzgin, automehaničar iz ruskog grada Perm, saznao je za odluku o svom zahtjevu za azil na sastanku 15. maja u češkom Ministarstvu unutarnjih poslova.

"Objasnili su da nisu pronašli osnovu za moj politički progon," rekao je vidljivo razočaran Luzgin za RFE ispred češkog Ministarstva unutarnjih poslova u Pragu nakon sastanka. "Naravno da sam razočaran," rekao je i dodao, "život se nastavlja".

Češke vlasti su napisale da "nisu kvalifikovane i nadležne" da bi se "angažovale u polemikama" koje se odnose na istinitost istorijskih događaja i navode da je nedostatak detalja u Luzginovoj prijavi o azilu razlog za odbijanje.

"Nije lično imao nikakve negativne reakcije (u Rusiji) i nije bio izložen bilo kakvim akcijama koje bi mogle da budu opisane kao progon," stoji u pismenoj presudi čeških vlasti.

"Mislio sam da ću danas prestati da pušim," rekao je 39-godišnjak dok je palio cigaretu. Sada ima 15 dana da odluči da li će se žaliti na odluku.

Luzgin je pobjegao iz Rusije nakon što je osuđen u junu 2016. godine zbog "rehabilitacije nacizma" koju kritičari i povjesničari oštro kritikuju kao dio širokog napora vlade ruskog predsjednika Vladimira Putina da manipulira poviješću u političke svrhe.

Slučaj Luzgin je jedan od najvažnijih od više od 10 presuda u skladu sa statutom koji je Putin potpisao u maju 2014. godine, nakon što je Rusija aneksirala ukrajinsko krimsko poluostrvo i usred eskalacije rata u istočnoj Ukrajini između kijevskih snaga i separatista pod rukovodstvom Rusije.

Njegova presuda je zasnovana na zakonu kojim se poricanje "činjenica priznatih od strane međunarodnog vojnog suda" u Nirnbergu, u Njemačkoj, nakon Drugog svjetskog rata smatra krivičnim djelom, kao i namjerno širenje "lažnih informacija o aktivnostima Sovjetskog Saveza tokom Drugog svjetskog rata".

Kazna za taj zločin je do tri godine zatvora, mada je Luzgin bio pošteđen zatvora, i određena mu je kazna od 200.000 rubalja (3.240 dolara). Ruski Vrhovni sud potvrdio je tu odluku u septembru 2016. godine.

Luzgin je odbio da plati novčanu kaznu i pobjegao je u Češku. Nakon što je napustio Rusiju, on je rekao Ruskom servisu RSE u decembru 2016. godine da je odlučio da ne plati kaznu, jer se ne smatra krivim.

On je zbog te presude podnio žalbu Evropskom sudu za ljudska prava.

Sudski proces protiv Luzgina bio je zasnovan na objavi iz decembra 2014. godine na popularnoj ruskoj društvenoj mreži VKontakte. Riječ je o materijalu u kojem je on podijelio listu zahtjeva za odbranu Stepana Bandere, ukrajinskog nacionaliste iz Drugog svjetskog rata koji je sarađivao s nacističkom Njemačkom protiv Sovjeta, ali koji takođe nije volio naciste.

Centar Simon Vizental je optužio pristalice Bandere, koji ostaje ključna ličnost za ukrajinske nacionaliste, da su sudjelovali u "masovnom ubistvu Jevreja u početnim fazama holokausta".

Nakon masovnih protesta u Ukrajini u februaru 2014. godine, koji su s vlasti svrgli predsjednika Viktorija Janukoviča koji je bio prijatelj Kremlja, ruski zvaničnici i mediji više puta su pristalice njegovog protjerivanja nazivali "Banderisti" i "fašisti".

Ali nije odbrana Bandere u Luzginovoj objavi to što ga je ubacilo u nevolje, a tužioci ga nisu optuživali ni da odobrava nacističke zločine.

Umjesto toga, sud je osudio Luzgina za jezik u toj objavi kada je naveo da su Sovjetski Savez i Njemačka "aktivno sarađivali" i "napali Poljsku zajedno i tako otpočeli Drugi svjetski rat", stoji u kopiji presude njegovog slučaja.

Objava koja je, kako je sud saopćio, pregledana oko 20 puta na Luzginovoj Vkontakte stranici, ukazuje na pakt o neagresiji iz 1939. godine - takozvani pakt Molotov-Ribbentrop - između njemačkog diktatora Adolfa Hitlera i sovjetskog lidera Josefa Stalina.

Pakt je otvorio put ka nacističkoj invaziji na Poljsku 1. septembra 1939. godine, kao i za sovjetsku invaziju na istočnu Poljsku dvije nedjelje kasnije i sovjetsku okupaciju baltičkih država 1940.

Sovjetske vlasti su dugo opovrgavale postojanje tajnog protokola između Sovjeta i nacističke Njemačke koji definiše sfere utjecaja u Evropi između dvije sile, iako je sovjetski Kongres narodnih poslanika na kraju osudio pakt u decembru 1989. godine.

I sam ruski predsjednik Vladimir Putin je kritikovao pakt, a istovremeno uspoređujući to i s poslovima drugih lidera s Hitlerom prije rata.

"Svi pokušaji da smiri naciste između 1934. i 1939. godine kroz različite sporazume i paktove bili su moralno neprihvatljivi," rekao je Putin u Poljskoj 2009. godine. "Moramo priznati ove greške, naša zemlja je to učinila".

Ali Putin je u posljednjih nekoliko godina promijenio svoje javne istupe o ovom pitanju, rekavši da je pakt Molotov-Ribbentrop "imao smisla kako bi se osigurala sigurnost Sovjetskog Saveza" i time sugerirao da ništa nije pogrešno u njegovom oslikavanju sovjetskog pokušaja da izbjegne rat.

Zagovornici definisanja "rehabilitacije nacizma" kao krivičnog djela u Rusiji kažu da je neophodno "braniti istorijski zapis" o Drugom svjetskom ratu, u kojem je oko 20 miliona sovjetskih građana izgubilo život.

"Nećemo dozvoliti da se istorija ponovo prepisuje," rekla je u raspravi o Statutu 2013. godine ruska zastupnica Irina Jarojaja, koja je dala ključnu podršku zakonu.

Ipak neki ruski istoričari su oštro kritikovali zakon, nazivajući ga opasnim "za istorijsku svijest društva" i za akademike koji pokušavaju da sprovedu objektivno istraživanje.

Nekoliko dana prije nego što je Luzgin saznao da mu je uskraćen azil u Češkoj, ruska grupa za ljudska prava Agora objavila je izvještaj u kojem je navela najmanje 100 slučajeva gonjenja ili zabrane od strane ruskih vlasti tokom protekle decenije , a koji se odnose na javni govor o istorijskim vezama.

Prema istraživanjima Agore, oni sadrže 16 osuđujućih presuda u ukupno 17 krivičnih predmeta.

"Postoji samo nekoliko krivičnih predmeta do sada, ali taj broj raste", rekao je jedan od koautora izvještaja, advokat Pavel Čikov, za RFE.

Gledano šire, ruske vlasti proteklih godina su pojačale krivično gonjenje za onlajn postove za koje se smatra da krše zakone protiv ekstremizma, a koji se, kako kažu kritičari, često zloupotrebljavaju kako bi se ugušilo neslaganje.

Do sada niko u Rusiji nije bio osuđen na zatvorsku kaznu nakon što je osuđen u skladu sa statutom "rehabilitacije nacizma", izjavio je Čikovov ko-autor Damir Gainutdinov za Ruski servis RSE.

"Ali to je samo pitanje vremena", dodao je on.

 

(FENA) B. D.

Vezane vijesti

Kremlj - Rusija nije uključena u bilo kakve razgovore o mirovnim inicijativama u Ukrajini

Rusija tvrdi da su napadači na koncertnu dvoranu kod Moskve povezani s 'ukrajinskim nacionalistima'

Ruski vojni avion srušio se u more kod Krima

Promo

M:tel: Savršena kombinacija – Huawei telefon i pametni sat s popustom

M:tel: Stiglo nam je Proljeće!

Predstava 'Kako sam se nadala dobro se nisam udala' u BKC Sarajevo