prijava
ZAGREB, 1. listopada (FENA) - U ponedjeljak je u Republici Hrvatskoj stupila na snagu Istanbulska konvencija oko koje su se, u vrijeme upućivanja njezina prijedloga u zakonodavnu proceduru, u političkoj javnosti lomila koplja, pri čemu je jedna strana tvrdila da se time štite žene od nasilja, a druga da se zapravo uvodi rodna ideologija.
Vlada je 22. ožujka jednoglasno prihvatila prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, dok ga je Hrvatski sabor potvrdio 13. travanja, pri čemu se 30 zastupnika izjasnilo protiv ratifikacije, među njima i 14 HDZ-ovih, a dvojica su bili u sabornici, ali nisu glasovali.
Krajem ožujka održan je prosvjed protiv ratifikacije Istanbulske konvencije, na kojem se po tvrdnjama organizatora okupilo sedamdesetak tisuća ljudi, dok prema je procjeni policije bilo tek oko pet tisuća sudionika.
Predstavnici građanske inicijative Istina o Istanbulskoj predali su 20. lipnja Hrvatskome saboru 377.635 potpisa hrvatskih birača za raspisivanje referenduma o otkazivanju Konvencije.
Sredinom rujna su Ustavnom sudu predali žalbu na negativni odgovor Ministarstva uprave na njihov zahtjev da promatrači inicijative sudjeluju u provjeri potpisa prikupljenih za otkazivanje Istanbulske konvencije.
Hrvatska je 13. lipnja položila ispravu o ratifikaciji Istanbulske konvencije Vijeću Europe, zajedno s rezervom i interpretativnom izjavom, objavilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, dodajući da će konvencija u Hrvatskoj stupiti na snagu 1. listopada.
Činu polaganja ratifikacijske isprave uz potvrđivanje u Hrvatskome saboru 13. travnja prethodilo je potpisivanje izjave o ratifikaciji te konvencije predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović 24. svibnja. Time je Hrvatska postala 31. država stranka tog međunarodnog ugovora, javlja Hina.
Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, prvi je pravno obvezujući i sveobuhvatan međunarodni mehanizam za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, navela je Vlada RH na svojim stranicama, navodeći da taj dokument pruža nov i detaljan međunarodnopravni okvir za djelotvornije iskorjenjivanje obiteljskoga nasilja i nasilja nad ženama.
Konvencija se odnosi na čitav niz nasilnih i traumatizirajućih djela, čije su žrtve u velikoj većini žene, a ta djela obuhvaćaju psihičko, tjelesno i seksualno nasilje, uključujući silovanje, prisilni brak, uhođenje, tjelesno nasilje, sakaćenje ženskih spolnih organa, prisilni pobačaj, prisilnu sterilizaciju i seksualno uznemiravanje.
Konvencija prvi put donosi međunarodnu definiciju nasilja u obitelji. Prema Konvenciji, nasilje u obitelji označava sva djela tjelesnog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja koja se događaju u obitelji, kućanstvu, između bivših ili sadašnjih bračnih drugova ili partnera, neovisno o tome dijeli li počinitelj ili je dijelio prebivalište sa žrtvom.
(FENA) I. B.
