prijava
SARAJEVO, 28. oktobra (FENA) - Republika Makedonija uskoro bi, prema sporazumu s Grčkom, mogla promijeniti ime u Republika Sjeverna Makedonija, a iako to nije jedini slučaj da država mijenja ime, ovo je ipak atipičan primjer koji može biti pozitivan signal, kazao je u razgovoru za Fenu profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Elvis Fejzić.
Razgovarala: Hana Imamović
Rasprava oko izmjene imena Republike Makedonije, ističe on, nije tipična situacija za politike savremenih država, barem nakon Drugog svjetskog rata u mandatu Ujedinjenih nacija.
Mišljenja je da zahtjev Grčke za promjenom imena Republike Makedonije stvara privid da zadire u unutrašnji suverenitet jedne nezavisne države, ali potrebno je, dodaje, uvažiti i argumentaciju Grčke.
- Ukoliko se vratimo u prošlost i vrijeme antičke egzistencije država može se vidjeti da je jedno od antičkih carstava imalo imperijalnu moć i to država Aleksandra Makedonskog koja je bila najveća od svih antičkih imperija stvorenih u to vrijeme, a nastala je na prostoru sjeverno od Tesalije - podsjetio je Fejzić.
S obzirom da je to nukleus velike imperijalne države koja se na vrhuncu moći prostirala na nekoliko kontinenata i bila najmoćnija država Sredozemlja, lako je razumjeti i argumentaciju Grčke, kaže profesor Fejzić, jer stara antička imperija je zapravo stvar ponosa, historije i slave Grčke.
Kroz korištenje imena Makedonije Grci vide zadiranje od novostvorene države Makedonije, kao njihovog sjevernog susjeda, u ono što je slavna grčka prošlost. Ukoliko se stvari posmatraju iz ugla Republike Makedonije, kao bivše jugoslavenske republike, stiče se dojam da se Grci miješaju u njihovu unutrašnju politiku i ne dozvoljavaju im slobodan odabir imena države.
Međutim, ukoliko se zaista želi razumjeti političko stajalište i zahtjev Grčke, naglašava Fejzić, onda je vidljivo da grčka vlada ovakvom politikom pokušava zaštiti svoju historiju i antičku političku tradiciju.
Imajući to u vidu, bilo je nužno uspostaviti međudržavni dijalog, a dok su, podsjeća Fejzić, prethodne vlade Grčke i Makedonije odbijale riješiti ovaj spor, sada grčki i makedonski predsjednici vlada Alexis Tsipras i Zoran Zaev imaju mnogo više hrabrosti i ideološki su vrlo bliski, jer se radi o "progresivnim proljevičarskim političarima koji se ne boje radikalnih političkih promjena".
- Možda je i ideološka bliskost dva premijera doprinijela uspostavljanju bliskijih političkih odnosa i traženju političkog dogovora, iako postoji znatan otpor tome jer u Grčkoj je na sceni velika koalicija, a neke konzervativne stranke prijete sabotiranjem cjelokupnog političkog procesa. Slična situacija je i u Makedoniji gdje je sadašnja opozicija dovoljno jaka da zaprijeti tom političkom procesu - istaknuo je.
Uz to, i geografska bliskost dvije zemlje usmjerava ih na politički dogovor, naglašava profesor Fejzić, a oni mogu još decenijama potirati i negirati ovaj problem, ali on neće nestati.
Ovo je dobar pokušaj da se pronađe optimalno političko rješenje koje bi zadovoljilo obje strane u pregovorima, mišljenja je Fejzić, iako na prvi pogled sve to izgleda kao otvoreno miješanje Grčke u unutrašnja pitanja Republike Makedonije.
Ipak, ne treba zaboraviti, dodaje, da je Makedonija u Ujedinjenim nacijama priznata kao Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, što znači da ni tada nije bilo pune saglasnosti zbog tadašnjeg grčkog stava. Najavljena politička korekcija ne bi promijenila oblik vladavine i režim vlasti u Makedoniji, niti ime jezika.
Iako su neke postkolonijalne države do sada mijenjale ime, profesor Fejzić jasno je naglasio da se ti primjeri ne bi trebali smatrati komplementarnim primjeru Makedonije.
Neke od zemalja koje su promijenile ime su Istočni Pakistan koji je postao Bangladeš, Cejlon je preimenovan u Šri Lanku, Nizozemska Istočna Indija nazvala se Indonezijom, a Rodezija Zimbabveom. Međutim, promjene imena već suverenih država mnogo su rjeđe.
Neki od primjera su i Svazi u eSwatini nakon oslobađanja od bivšeg britanskog protektorata, Zair u DR Kongo nakon što je svrgnut diktator Mobutu Sese Seko te preimenovanje Burme u Mijanmar, kao pokušaj vladajuće hunte da raskrsti s kolonijalnom prošlošću.
Gornja Volta promijenila je ime u Burkina Faso 1984. godine, iako je ta bivša francuska kolonija u Africi stekla nezavisnost 1958. godine. Kambodža je promijenila ime u Kampućija, a zatim ponovo u Kambodža. Dahomej je preimenovan u Benin 15 godina nakon sticanja nezavisnosti od Francuske.
Profesor Fejzić pojašnjava da su imena u postkolonijalnim državama centralne Afrike bila nerijetko nametnuta od kolonijalnih država, a granice su pravljene i povlačene vještački, što je stvorilo veliki broj nelogičnosti, ali i različitih sukoba.
- Stoga ne bih pravio paralelu između tih primjera i primjera Makedonije, jer geneza nastajanja država na prostoru Sredozemlja, koje je nekada bilo centar evropske i svjetske civilizacije, gdje su nastale i preteče prvih država, i na prostoru bivšeg kolonijalnog svijeta nije ista - istaknuo je.
Države na prostoru Sredozemlja iskusile su antičku političku egzistenciju, a neke od njih su bile i imperije, dok su se i države u unutrašnjosti balkanskog poluotoka relativno rano razvile kao političke zajednice.
Ipak, treba naglasiti da su i balkanske države iskusile neki oblik kolonijalne politike, jer su dugo bile pod političkom kontrolom Osmanske imperije.
- Promjena imena države Republike Makedonije ne bi trebala imati nikakve negativne posljedice. To može producirati samo obostranu korist susjednim državama koje su do sada imale zahlađene političke odnose, iako grčke i makedonske konzervativne elite proizvode neku vrstu straha, tvrdeći da će to imati destruktivne posljedice te da se, na primjer, i Makedonci i Grci odriču svog identiteta, ali to nije tako - zaključio je u razgovoru za Fenu profesor na Fakultetu političkih nauka Elvis Fejzić.
(FENA) E. F.
