prijava
SARAJEVO, 20. novembra (FENA) - Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine danas je počeo javnu raspravu u predmetu U-22/16 - zahtjevu potpredsjednika FBiH Milana Dunovića za utvrđivanje ustavnosti odredaba zakona čiji je pravni osnov donošenja bio član 73. Zakona o notarima i to određenih odredaba Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH, Zakona o stvarnim pravima, Zakona o zemljišnim knjigama FBiH, Zakona o nasljeđivanju u FBiH, Porodičnog zakona FBiH i Zakona o izvršnom postupku.
U prvom dijelu rasprave, koja je odgođena na neodređeno vrijeme, predsjednica Ustavnog suda FBiH i sutkinja izvjestiteljica u ovom predmetu Aleksandra Martinović sudionike ovog ustavnosudskog postupka upoznala je o stavovima strana, te detaljima i dinamikom koja se odnosi na razmatrani predmet.
Potom je punomoćnik podnositelja zahtjeva ukratko obrazložio zahtjev, a nakon toga su punomoćnici Predstavničkog i Doma naroda Parlamenta FBiH iznijeli stanovište ovog zakonodavnog organa kao stranke čiji je akt osporen.
S obzirom na to da je obrazloženje punomoćnika oba doma Federalnog parlamenta bilo opsežno (pisani materijal od 40 stranica) punomoćnik podnositelja zahtjeva zatražio je vrijeme za pripremu odgovora/očitovanja, što je Sud i uvažio, pa je javna rasprava pred Ustavnim sudom FBiH odgođena na neodređeno vrijeme.
Istovremeno, Sud je utvrdio rok od trideset dana za dostavljanje odgovora u pisanoj formi, nakon čega će biti zakazana nova sjednica Ustavnog suda FBiH, odnosno nastavak javne rasprave.
Isti pisani materijal, koji su sačinili punomoćnici dvaju domova Parlamenta FBiH, bit će dostavljen Advokatkoj komori FBiH i Notarskoj komori, te punomoćniku Federalnog ministarstva pravde, kao ovlaštenom predlagaču zakona, na eventualno očitovanje.
Sutkinja Martinović podsjetila je da je potpredsjednik FBiH Milan Dunović zahtjev za ocjenu ustavnosti odredaba spomenutih zakona uputio 29. jula 2016. godine u kojem navodi da je osporenim zakonskim odredbama došlo do povrede Ustava FBiH.
U sklopu obrazloženja zahtjeva, podnositelj zahtjeva citira presudu Ustavnog suda FBiH od 2. decembra 2015. godine kojom je utvrđeno da član 6. stav 1. i 2. tog člana, kao i članovi 27. i 73. Zakona o notarima nisu u skladu s Ustavom FBiH, navodeći da je u međuvremenu donesen jedan broj posebnih zakona koji propisuju obaveznu notarsku obradu određenih pravnih poslova, čiji je zakonski osnov za donošenje bio član 73. Zakona o notarima i da kao takav zakonski osnov više ne postoji, te da se implikacije spomenute presude proširuju na osporene odredbe posebnih zakona obuhvaćenih zahtjevom.
Sutkinja izvjestiteljica u predmetu, nadalje, podsjeća na hronologiju komunikacije sa domovima Federalnog parlamenta, odnosno Federalnim ministarstvom pravde u pogledu odgovora na spomenuti zahtjev i pojašnjenja od značaja za meritum ustavnosudskog spora.
U međuvremenu su nastupile određene objektivne okolnosti koje su prolongirale rješavanje i daljnje pripremanje u ovom ustavnosudskom postupku, a koje se ogledaju u činjenici de su pred Ustavnim sudom BiH protiv spomenute presude Ustavnog suda FBiH iz 2015. godine apelacije podnijeli Predstavnički i Dom naroda Parlamenta FBiH, te Notarska komora FBiH i 105 notara, članova ove komore.
Punomoćnik podnositelja zahtjeva, advokat Hakija Kurtović, ponovio je ključne navode iz obrazloženja, te ukazao je na „zlupotrebu zakona, nepoštivanjem odluke Ustavnog suda FBiH, jer su notari nastavili s notarskom obradom isprava što stvara pravnu nesigurnost u FBiH, budući da je odredba član 73. Zakona o notarima oglašena neustavnom, a koja je osnov svim posebnim zakonima koji propisuju obaveznu notarsku ispravu“.
Kako je kazao, tim zakonima nastavljena je kontinuirana diskriminacija prava advokata, jer je utvrđenjem nesaglasnosti člana 73. Zakona o notarima s Ustavom FBiH, prestao osnov za bilo kakvo favoriziranje notara u odnosu na advokaturu.
Kurtović, nadalje, navodi kako je neustavna primjena spomenutih posebnih zakona koji su predmet ustavnopravnog postupka, a time i nezakonita notarska obrada isprava, čime se građanima ograničava pravo izbora, napominjući kako se u konkretnom slučaju ne radi o sporu između advokata i notara, nego o pravu građana FBiH na slobodu izbora i omogućavanja i drugima da obavljaju spomenute poslove u duhu konkurentnosti.
Stanovište Predstavničkog i Doma naroda Parlamenta FBiH obrazložili su poslanik u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta Nasir Beganović, prof. dr. Meliha Povlakić, mr. Igor Popović i dipl. pravnica Nikolina Bajić, ocijenivši da se radi o postupku od krucijalne važnosti, imajući u vidu značaj osporenih zakona u kontekstu aktuelne pravosudne reforme.
Osnovna teza punomoćnika dvaju parlamentarnih domova jeste da su zahtjev o kojem je Ustavni sud FBiH odlučio 2. decembra 2015. godine i aktuelni zahtjev dva potpuno različita zahtjeva za ocjenu ustavnosti te da odluke Ustavnog suda mogu biti različite, kao i da odredba zakona na koju se poziva podnositelj zahtjeva ne može biti zakonski osnov za donošenje osporenih zakona.
Navode da nema hijerarhijskog odnosa između zakonskih normi, te da zakonodavac vlastita ovlaštenja crpi iz Ustava, kao i da država slobodno uređuje javnu službu i način njenog funkcioniranja, elaborirajući specifičnosti notarijata kao javne službe.
Punomoćnici Federalnog parlamenta, stoga, predlažu da se razmatrani zahtjev odbaci ili odbije kao neosnovan, pozivajući se na sudsku praksu ustavnih sudova u BiH, kao i Evropskog suda za ljudska prava.
Stručna savjetnica iz Ministarstva pravde FBiH Mersiha Udovčić navela je da je ovo ministarstvo sačinilo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima čime se implementira Odluka Ustavnog suda FBiH iz 2015. godine, a koji je Vlada FBiH na 146. sjednici uputila u parlamentarnu proceduru.
Sudionicima javne rasprave uručen je i akt (podnesak) Savezne notarske komore Njemačke, koji je u međuvremenu zaprimljen, uz tekst - analizu notarijata s ekonomskog aspekta.
Javnoj raspravi su u svojstvu zainteresovanih osoba prisutvovali predsjednik UO predsjednik Komisije za stručno usavršavanja Notarske komore FBiH Zdenko Puljić i Sefedin Suljević, te advokat Bekir Gavrankapetanović uime Advokatske komore FBiH.
(FENA) H. D.
