prijava
SARAJEVO, 24. januara (FENA) - Problem sa vranama svake se godine kroz ekskluzivne tekstove i druge medijske priloge aktuelizira na području Kantona Sarajevo, a to je česta pojava i u drugim gradovina Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja, saopćeno je iz Ornitološkog društva "Naše ptice".
Ovo društvo se danas oglasilo saopćenjem za javnost, kako navode, "na temelju obraćanja građana Sarajeva u vezi izjave zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo Jasne Duraković u kojoj predlaže masovni odstrijel vrana kao rješenje za navodnu invaziju i napade ovih ptica na građane Kantona Sarajevo".
U Bosni i Hercegovini je zabilježeno osam vrsta iz porodice vrana (Corvidae) - siva vrana (Corvus cornix), svraka (Pica pica), čavka (Coloeus monedula), gačac ili poljska vrana (Corvus frugilegus), gavran (Corvus corax), planinska ili žutokljuna čavka (Pyrrhocorax graculus), lješnikara (Nucifraga nucifraga) i šojka (Garrulus glandarius). U urbanim sredinama najbrojnije su siva vrana, čavka i svraka, a u manjem broju su prisutni gačac i gavran.
- Najozloglašenija od svih njih je, zbog svog ponašanja, siva vrana. Ova vrsta, koja je nekad prirodno bila vezana uz poljoprivredna zemljišta, danas je postala simbol gradova. Radi se o veoma prilagodljivoj vrsti, izuzetno inteligentoj, društvenoj i veoma posvećenoj svom potomstvu. Nažalost, zbog svog izgleda i glasanja, mnogi je ne doživljavaju kao dragog susjeda. Kada se na to nadoveže činjenica da u momentima kada se smatraju ugroženima znaju uz glasno glasanje letjeti nisko, onda lako postaju "opasne", “agresivne”, čak i “invazivne” - navodi se u saopćenju.
Veliki broj ovih ptica u Sarajevu, kako se dodaje, posljedica je činjenice da je Sarajevsko polje bilo poljoprivredno područje. Njihovo dugogodišnje noćilište na području gdje se danas nalaze bazen, stadion, džamija i novoizgrađena zgrada na Otoci, je do 1992. godine bila velika poljoprivredna površina sa preko 200 voćnih i drugih stabala. Stalna izgradnja i smanjenje broja drveća uvjetovali su da vrane sve više koriste krovove i druge dijelove stambenih objekata za boravak.
U sumrak, vrane se, kao i druge socijalne vrste, skupljaju u velika jata koja zajedno noće, na visoko drveće odakle imaju dobar pregled okoline, kako bi se zaštitile od predatora. Dugogodišnja noćilišta se, osim na bivšim poljoprivrednim površinama na Otoci, nalaze na Vilsonovom šetalištu od Elektroprivrede do mosta Suade Dilberović, u Velikom i malom Parku, i Botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja.
Prisustvo otpadaka biljnog i životinjskog porijekla u otvorenim kantama za otpatke i smetljištima koja se ne održavaju, kao i činjenica da je u urbanoj sredini temperatura viša nego van grada, zbog radijacije iz zgrada i saobraćaja, predstavljaju odlične uslove za ovu vrstu.
- Konačno, da razjasnimo i “napade na građane”. Vrane pokazuju agresivno ponašanje u dva slučaja: u periodu kada im mladi izlaze iz gnijezda (otprilike od maja do jula, zavisno od vremenskih prilika), pa pošto još ne mogu da lete, skakuću po tlu i kriju se ispod drveća i u žbunju – u takvim slučajevima, roditelji, a nerijetko i cijelo jato, motri na mladunca i eventualnog “predatora” koji se nađe u blizini tjeraju kreštanjem i niskim letom (koji se percipira kao "napad"). Drugi slučaj je u fazi hranjenja, kada osobu koja prolazi pored otvorenog kontejnera, komada mesa, voća, hrane za napuštene pse, pregaženog goluba smatraju “konkurencijom”, i tu nastupa agresija. Procenat ovakvih “napada” je znatno manji od procenta napada hladnim oružjem, vatrenim oružjem, stradanja u saobraćajnim nesrećama ili direktnih fizičkih obračuna - navode iz ovog ornitološkog društva.
Što se tiče mjera suzbijanja ili smanjenja populacije vrana, iz društva "Naše ptice " navode da bi efekat odstrijela bio nikakav jer će se vrane već tokom naredne sezone umnožiti u istoj mjeri i biti podjednako prisutne na istim mjestima.
- Prema Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine, upotreba lovačkog oružjau naseljima je zabranjena, i takav “odstrijel” bi se smatrao krivolovom, koji predstavlja ozbiljno krivično djelo, i niti jedan savjestan lovac se neće upuštati u takvo što. Nadalje, prizori mrtvih ptica koje padaju sa drveća u parkovima i drvoredima zasigurno ne bi imali pozitivan efekat na psihičko stanje građana - ističe se u saopćenju.
Ukoliko se ovom problemu zaista želi pristupiti prema Evropskim dobrim praksama, kako dodaju, način je u borbi za kontrolu smetljišta. Naime sve ptice su vrlo ekonomične i neće podizati veći broj potomaka nego što mogu prehraniti. Drugi način je skidanje gnijezda prije sezone gniježđenja, ali ne na način da se posiječe pola stable, kako smo bilo svjedoci u pojedinim slučajevima u gradu Sarajevu. I ovdje je efekat upitan jer će se početi dešavati da se vrane počnu gnijezditi na stambenim zgradama koje su podignute na uštrb brojnih drvoreda, ali će se opet predvečer skupljati na poznatim lokacijama za noćenje.
- Iz tog razloga naša preporuka je pokretanje programa smanjenja sekundarnih smetljišta, kontrole nad postojećim kontejnerima i sličnim odlagalištima. Prisustvo vrana na glavnom smetljištu, koje smatraju hranilištem, ne predstavlja opasnost. Druga mjera je edukacija stanovnika o pticama i općenito biodiverzitetu, kao i o ponašanju spram životinja, kako bi se spriječila euforična stanja i izmišljanja scenarija iz jeftinih filmova katastrofe. Ornitološko društvo “Naše ptice” stoji na raspolaganju Skupštini Kantona Sarajevo da educira njihove zastupnike o navedenoj problematici- navode iz Ornitološkog društva “Naše ptice”.
(FENA) E. F.
