prijava
LJUBLJANA, 24. siječnja (FENA) - Slovenska vlada u četvrtak je potvrdila investicijski program za gradnju drugog kolosijeka željezniČke pruge Divača-Koper, uz čiju bi trasu već ove godine trebali početi pripremni radovi.
Kako je na konferenciji za novinare u Ljubljani kazala ministrica za infrastrukturu Alenka Bratušek investicijski program predviđa da će za najveći takav projekt zadnjeg desetljeća Slovenija trebati 1,194 milijarde eura, ali financijska konstrukcija još nije sasvim utvrđena.
Bratušek je nesklona planu prijašnje vlade po kojoj bi se u financijsku konstrukciju uključila neka od zemalja iz slovenskog zaleđa, pri čemu su se ranije vodili razgovori s Mađarskom koja je uz Austriju najveća korisnica lučkih usluga u jedinoj slovenskoj komercijalnoj luci Kopru, ali vlada tu mogućnost još nije potpuno isključila, prenosi Hina.
Luka Koper je svojim velikim rastom pretovara, osobito kontejnera, došla daleko ispred svojih sjeveronojadranskih konkurenata, Rijeke i Trsta, ali zbog slabije prometne propusnosti u perspektivi može izgubiti dosadašnje prednosti, pa je nekoliko zadnjih slovenskih vlada projekt gradnje drugog kolosijeka iz Kopra prema zaleđu istaknulo kao važan nacionalni prioritet.
Nakon što radovi započnu, računa se da bi pruga Koper-Divača, duga 27 kilometara, bila dovršena za oko šest godina, s obzirom na zahtjevnost trase, na kojoj treba iskopati 8 tunela te izgraditi 2 mosta, dva vijadukta i jednu galeriju.
Kroz tunele će zbog zahtjevnog krškog krajobraza prolaziti 75 posto trase pruge, a problematičan je i nagib s obzirom da je između Kopra i Divače 400 metara razlike u nadmorskoj visini.
Slovenija financijski zahtjevan projekt namjerava financirati vlastitim sredstvima, europskim bespovratnim sredstvima iz fondova za prometno povezivanje u EU-u, kreditima komercijalnih banaka, povećanim tarifama za prijevoznike i većom cestarinom na nekim autocestama, ali i kreditom Europske investicijske banke (EIB), o čemu se još vode pregovori.
Bratušek je kazala da određene dileme postoje kod Europske investicijske banke iako bi pruga osiguravala vrlo dobar prinos investitorima, pa projekt ispunjava europske uvjete za dobivanje kredita i potrebnih jamstava.
Osim toga, vlada premijera Marjana Šareca za cijeli bi projekt htjela dobiti jamstva iz tzv. Junckerovog fonda za poticanje strateških investicija (EFSI).
Ministar financija Andrej Bertoncelj upozorio je ovih dana kolege ministre na sastanku u Bruxellesu da bi ubuduće trebalo osigurati da sredstva iz tog fonda za svoje projekte dobivaju u većoj mjeri i manje i srednje članice, a ne samo velike države kojima je dodjeljivano najviše sredstava.
Kako bi dobila sredstva iz europskih fondova koja su joj za prugu obećana slovenska vlada u Bruxelles do kraja svibnja treba poslati financijsku konstrukciju s potrebnim dozvolama za gradnju, no pripremni radovi za gradnju pristupnih cesta prema trasi buduće pruge počet će već na proljeće.
Poslove za pripremne radove dobili su slovenski "Konstruktor" i Euroasfalt iz Sarajeva koji je zadnjih godina već radio na mreži slovenskih autocesta.
(FENA) R. G.
