prijava
SARAJEVO, 29. maja (FENA) - Sasvim je očigledno da bosankohercegovačko pravosuđe u pogledu imenovanja, pokretanja i vođenju postupaka ne funkcionira na odgovarajući način, kao i da je loše stanje u pravosuđu u direktnoj ovisnosti s personalnim rješenjima u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH (VSTVBiH).
Ocjena je to dr. Edina Šarčevića, profesora na Pravnom fakultetu u Leipzigu (SR Njemačka) i direktora Fondacije Centar za javno pravo (CJP), koji tvrdi da je imenovanjem Milana Tegeltije na čelo VSTV-a BiH pravosuđe konstantno 'u padu' i nekoj vrsti 'crne rupe' iz koje se ne može nikako izvući. Navodi kako smo ovih dana "svjedoci da se postavlja zahtjev pred Tegeltijom da da' ostavku i postavlja pitanje njegove odgovornosti, odnosno pitanje - da li je takav zahtjev utemeljen“.
S druge strane, navodi "kako smo, istovremeno, svjedoci javnog govora u kojem se tvrdi da on (Tegeltija) nije obavezan podnijeti ostavku zbog toga što i za njega važi princip - pretpostavke nevinosti".
- To je tačno, ja se s time slažem, međutim, taj princip vrijedi samo za krivičnopravnu odgovornost - potcrtava Šarčević, precizirajući da Tegeltija kao prvi čovjek VSTV-a nije samo krivičnopravno odgovoran, s čime će se nadležne institucije, svakako, morati pozabaviti (formiran predmet u Tužiteljstvu BiH), nego da on podliježe i etičkoj i profesionalnoj odgovornosti i to u smislu postojanja najviših standarda.
Pojašnjava i kako standardi koji važe za njega (predsjednika VSTV-a ) ne važe za suce viših i osnovnih sudova, za članove disciplinskih tijela..., te da se na njega moraju primjenjivati najstrožiji kriteriji.
Šarčević u tom smislu smatra potpuno utemeljenim zahtjev za njegovu ostavku i za raspuštanje cijelog VSTV-a koji je 'stao' iza Tegeltije.
Istovremeno, podsjeća kako ovo nije prvi put da se Tegeltija nalazi u fokusu javnosti, uključujući i njegov utjecaj na izbor/imenovanja nositelja pravosudnih funkcija, te navodi „kako je njegovim dolaskom na čelo VSTV-a izabran predsjednik Suda BiH jednim glasom tzv. 'većine' u Vijeću, iako on u tom trenutku nije imao čak ni formalnih uvjeta za izbor na to mjesto“.
U istom kontekstu navodi da je Tegeltija, također, bio autor zaključaka kojima je traženo da se povodom ratne prošlosti sudaca Suda BiH „pročiste“ tijela, odnosno da se neke sudije, koji su veoma kompetentni, odstrane iz tog suda.
Kada se radi o odgovornosti predsjednika VSTV-a u tom segmentu, Šarčević tvrdi da je vrlo utemeljeno istraživanje Centra za javno pravo pokazalo "da je ideja za spomenute zaključke proizvod politike RS-a, konkretnije, kabineta Milorada Dodika, te da se, zapravo, otkrilo da je politički mentor prvog čovjeka VSTV-a BiH političar poznat, ne samo po ekscesima, nego i po otvorenim stavovima koji osporavaju državnost Bosne i Hercegovine i zagovaraju neku vrstu 'velikosrpskog koncepta', prema kojem bi trebala biti uređena BiH i cijela regija".
Mišljenja je da su se već tada stvorili uvjeti za njegov (Tegeltijin) opoziv, odnosno za njegovu ostavku.
U vezi s tim, napominje da pod pritiskom međunarodne zajednice spomenuti zaključci nisu stupili na pravnu snagu, te da su povučeni.
- Danas smo suočeni, ponovno, sa činjenicama koje su sasvim nesporne. Nemoguće je osporavati da je on direktno bio umiješan u riješavanje jednog konkretnog slučaja, bez potcjenjivanja sposobnosti svakog čovjeka da razumjeva razgovor, da razumjeva činjenice... - kazao je Šarčević, aludirajući na aferu koja je u medijima poznata pod nazivom 'Potkivanje'.
Ponovio je kako bi u ovom trenutku bilo veoma važno da se raspusti VSTVBiH, da Tegeltija da' ostavku i da se izabere novo Vijeće, a da bi bilo idealno, ukoliko bi se mogao donijeti i novi zakon koji bi drugačije rasporedio i snage u pogledu postojanja dva vijeća (za sudije i za tužioce), izbora novih članova, nadležnosti Vijeća...
- Hoću još jednom da naglasim da su personalna rješenja u direktnoj vezi sa lošim stanjem u pravosuđu. Ne mislim da je to pravosuđe 'mrtvo', da je ono uništeno. Naprotiv, mislim da u pravosuđu postoje vrlo progresivne i zdrave snage i da postoje sjajni suci, koji odlično rade svoj posao, ali da je sami vrh s Tegeltijom na čelu, zapravo, generator kriza, namještanja radnih mjesta, pozicija - izričit je Šarčević.
Centar za javno pravo (CJP), u sklopu kojeg je dr. Šarčević snažno angažiran, predstavlja mjesto javnopravnog diskursa o akutnim problemima koji prate ustavnopravnu konsolidaciju BiH i zemalja iz regiona, kao i njihovo približavanje evropskim integracijama. Centar je Fondacija koja je posredstvom Ministarstva vanjskih poslova SR Njemačke, u okviru Pakta za stabilnost u jugoistočnoj Evropi, osnovana prema bh. pravu. Osnovni zadatak CJP-a jeste uspostavljanje naučnih kriterija kao mjerila prema kojima se mora uobličavati javno pravo, te se u tom pogledu na nivou ekspertiza, analiziraju akutni javnopravni problemi.
(FENA) D. J.
