prijava
BEOGRAD, 15. listopada (FENA) - Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić poslao je, s naznakom „vrlo žurno“, upute svim veleposlanstvima i diplomatsko-konzularnim predstavništvima Srbije u svijetu da ulože maksimalne napore kako bi se osujetio pokušaj Kosova da postane članicom Interpola na Općoj skupštini te organizacije, čije zasjedanje danas počinje u Čileu, piše u utorak beogradski tisak.
Kako navode „Večernje novosti“, koje objavljuju presliku tog dokumenta na svojoj internetskoj stranici, u brzojavu se naglašava da su „sprječavanje daljnjih priznanja nezavisnosti ’Republike Kosovo’ i povlačenje postojećih, kao i onemogućavanje prijema Prištine u međunarodne organizacije pitanja od najvišeg nacionalnog interesa i središnji vanjskopolitički prioritet, na kojem je angažirano cjelokupno srpsko vodstvo“.
„U slučaju da Opća skupština (Interpola) bude odlučivala o zahtjevu Kosova, važan nam je glas svake države. Pojačani angažman neophodan je kod država čija stajališta nisu čvrsta po pitanju podrške našoj poziciji“, citiraju „Večernje novosti“ izvatke iz Dačićeva pisma srbijanskim diplomatima.
Dačić nadalje od njih traži da sljedećih dana, „bez obzira na povod i teme razgovora“, ponovno izlože argumentaciju Beograda „o neprihvatljivosti članstva Kosova u Interpolu“.
Istaknuto je također da se "samo uz maksimalan angažman cijele diplomatsko-konzularne mreže" može osigurati povoljan ishod glasanja u Čileu i „ponoviti prošlogodišnji uspjeh iz Dubaia, što je od iznimne važnosti za daljnje jačanje pozicije Srbije“.
List također piše da Dačić već danima ima „intenzivnu telefonsku komunikaciju sa šefovima diplomacija brojnih zemalja“, a to će „nastaviti i tijekom trajanja Opće skupštine Interpola“ od 15. do 18. listopada, prenosi Hina.
Diplomatskom kampanjom Srbija je dosad, prema službenim podacima Ministarstva vanjskih poslova, uspjela izlobirati da 15 zemlja članica UN povuče ili do konačnog rješenja kosovskog pitanja suspendira odluku o povlačenju priznanja neovisnosti Kosova.
Jedan od zahtjeva čelnika zapadnih zemalja i EU, kojima se Beograd i Prištinu želi vratiti za pregovarački stol, jest da Srbija obustavi svoju kampanju za povlačenje priznanja kosovske neovisnosti, a da kosovske vlasti ukinu jednostrano uvedene pristojbe na robu iz Srbije (i BiH).
Priština je carinske mjere uvela koncem 2018. u znak odmazde zbog toga što Beograd stopira prijem Kosova u Interpol i UNESCO i nastoji smanjiti broj država koje su priznale Kosovo ispod 97, odnosno ispod polovice ukupnog broja zemalja članica UN-a.
(FENA) N. M.
