Bosna i Hercegovina     | 18.12.2019. 17:06 |

Predstavljena glavna postignuća projekta 'Mediji za ljudska prava'

FENA Muamer Selimbegovic

SARAJEVO, 18. decembra (FENA) - Istraživanja provedena u sklopu projekta „Mediji za ljudska prava“ svjedoče o nezadovoljavajućem nivou poštivanja i ostvarivanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, te pokazuju da se, generalno, malo govori o univerzalnim ljudskim pravima, a mnogo više o konstitutivnosti, kolektivnim i etničkim pravima.

Temeljna postignuća u sklopu spomenutog projekta, koji finansira Evropska unija u okviru Evropske inicijative za razvoj demokratije i ljudskih prava u BiH, poredstavljena su danas u Sarajevu u sklopu završne konferencije.

Istraživač Centra za edukaciju Pro educa Srđan Puhalo ističe kako stanje u pogledu ljudskih prava različitih kategorija, uključujući i novinare, te druge ranjive i marginalizirane grupe, karakterizira relativno dobro zakonsko reguliranje.

Istovremeno, navodi kako status spomenutih kategorija otvara pitanje u kojoj se mjeri zakoni koji se na njih odnose i provode, odnosno koliko je sistemu stalo do toga da se bavi pravima tih ljudi.

- Rezultati istraživanja su pokazali da postoji i potreba, koliko god se to činilo apsurdno, da se još više govori o ljudskim pravima i da se mnogo više afirmišu - kazao je Puhalo u izjavi za medije, potcrtavajući značaj ponovnog fokusiranja na ljudska prava i njihovog dovođenja u žižu javnog mnijenja.

Presudnim u pogledu ostvarivanja ljudskih prava označio je animiranje različitih ranjivih i marginaliziranih kategorija o njihovim pravima, te angažman  institucija, nadležnih za pružanje podrške na planu ostvarivanja ljudskih prava, "koja su zakonski zajamčena, ali se u 'realnom životu' ne provode, ili ignoriraju".

Referirajući se na postignuća u sklopu spomenutog projekta, izvršna direktorica Fondacije Lokalne demokratije Jasmina Mujezinović podsjetila je kako su sudionici konferencije, između ostalog, razgovarali i o pravima žena, žrtava nasilja, uključujući i njihova ekonomska i socijalna prava, te pravo na obrazovanje...

Mišljenja je kako u situaciji institucionalne neosjetljivosti, značajna uloga u zaštiti i ostvarivanju ljudskih prava pripada nevladinim organizacijama, kao  i medijima, koji su, nerijetko, na 'prvoj liniji' odbrane ljudskih prava.

Mujezinović u tom kontekstu navodi kako je za očekivati da se i relevantne institucije sistema u skladu s nadležnostima snažnije uključe u rješavanje slučajeva kršenja ljudskih prava, te osiguraju uvjete za njihovo ostvarivanje u punom kapacitetu.

Generalna sekretarka Udruženje BH novinari Borka Rudić izjavila je kako je projekt Mediji za ljudska prava nastao na ideji da se pokuša odgovoriti na pitanje - zašto novinari i urednici koji se svakodnevno suočavaju s kršenjem ljudskih prava, kroz medijske sadržaje i uredničke odluke krše ljudska prava ranjivih grupa.

- Istraživanja koja su provedena pokazala su da je ključni izvor kršenja profesionalnih standarda i neprofesionalnog izvještavanja o ranjivim i marginaliziranim grupama, zapravo, stalni pritisak na novinare i medije i nesigurni uvjeti u kojima oni rade - precizirala je Rudić.

Zbog toga je, navodi ona, pokrenuta platforma Mapiraj.ba na kojoj se evidentiraju slučajevi kršenja ljudskih prava novinara, kao i ostalih ranjivih grupa u medijskim sadržajima.

Dodala je kako, stoga, treba pokušati putem edukativnih sadržaja u sklopu te platforme izvršiti pritisak na institucije i zagovarati poštivanje ljudskih prava i tako utjecati na podizanje kvaliteta izvještavanja medija u toj oblasti.

Usto, naglasila je kako je u Bosni i Hercegovini potrebno razvijati kulturu ljudskih prava, te da svi u lancu: mediji - NVO - institucije moraju postupati odgovorno i dati doprinos u pogledu ostvarivanja višeg stepena poštivanja ljudskih prava, te unapređenju cjelokupnog koncepta u toj iznimno važnoj oblasti.      

Inače, u sklopu spomenutog projekta realizirano je devet sektorkih istraživanja s novinarima, povratnicima različitih nacionalnosti, kao i sa ženama, žrtvama porodičnog nasilja.        

Provedena istraživanja pokazala su, općenito, da je u protekloj deceniji zabilježeno pogoršanje medijskih soboda, kršenja individualnih prava novinara i drugih ranjivih grupa u BiH, te prisustvo političkih pritisaka i drugih nedozvoljenih utjecaja na medije i medijske profesionalce.

Jedan od zaključaja je kako novinari, kao ranjiva grupa čija se profesionalna, radna i socijalna prava krše svakodnevno bez zakonskih sankcija, ne mogu biti aktivni promotori ljudskih prava.

Istovremeno, svakodnevno se bilježe slučajevi u kojima novinari i sami  postaju kršitelji građanskih prava, na način da ne pokazuju poštivanje ljudskih prava kroz medijske sadržaje, naročito prava manjina, djece, žena žrtava nasilja, LGBT osoba, izbjeglica, migranata i povratnika, kao i drugih ranjivih društvenih grupa, ili da djeluju diskriminirajuće prema drugom i drugačijem, podržavajući nametnute stereotipe, te da krše kodeks novinarske etike i profesionalne srandarde koristeći govor mržnje, huškanje i druge oblike neprimjerenog govora, kao i da potpuno isključuju ili ne čine dovoljno vidljivim probleme, potrebe i interese manjinskih, marginalizovanih i ranjivih društvenih grupa.

Budući da u BiH još uvijek nema sveobuhvatnog izvještaja o stanju ljudskih prava u medijima, Konzorcij koji čine BH novinari, Evropska federacija novinara i Centar za edukaciju Pro Educa su pokrenuli projekt sa sloganom “Mediji za ljudska prava”, koji finansira Evropska unija u vrijednosti oko 350.000 eura, kako bi povezali medije, građane, organizacije civilnog društva i institucije vlasti radi kreiranja i korištenja internetskih alata za  promicanje, predstavljanje i zaštitu ljudskih prava u medijma.

Na bazi spomenutih devet sektorskih istraživanja pripremljena je 'Bijela knjiga ljudskih prava u bh. medijima' i uspostavljena online Platforma Mapiraj.ba  za sistematsko praćenje i javno prezentiranje slučajeva kršenja ljudskih prava  kroz medijske sadržaje. 

Projekat Mediji za ljudska prava, pokrenut je početkom 2017. godine radi jačanja međusektorske mreže i unaprjeđenja saradnje između institucija vlasti, nevladinih organizacija i medija u oblasti zaštite i promocije ljudskih prava u skladu s EU standardima.

Projekat finansira Evropska unija u Bosni i Hercegovini u okviru Evropske inicijative za razvoj demokratije i ljudskih prava u BiH, a provodi ga Konzorcij kojeg čine Udruženje BH novinari, Centar za edukaciju Pro Educa i Evropska federacija novinara.

(FENA) M. B.

Vezane vijesti

Osuđene razmjere kršenja ljudskih prava u Iranu

Kina se nada 'nepolitiziranim" stavovima zemalja koje razmatraju stanje ljudskih prava u toj državi

Izvještaj UN-a osuđuje rapidno pogoršanje stanja ljudskih prava na Zapadnoj obali

Promo

BBI Banka nagrađuje za ukazano povjerenje novim Programom lojalnosti

Obuka za CNC operatere u Tehnološkom parku INTERA

M:tel: Savršena kombinacija – Huawei telefon i pametni sat s popustom