SARAJEVO, 17. februara (FENA) - Bosna i Hercegovina ima dobre zakone koji reguliraju slobodu izražavanja, iako bi trebalo neke od zakonskih odredbi modernizirati, a neophodno je i osigurati dosljednu implementaciju propisa, istaknuto je to danas, između ostaloga, na skupu kojeg je u Sarajevu organiziralo Vijeće Evrope.
Okrugli stol o preporukama za izmjene tih zakonskih rješenja organiziran je u okviru projekta "Izvještavanje o ljudskim pravima i uloga medija u BiH - analiza zakonskog okvira o medijskim standardima" kojeg implementira Vijeće Evrope u partnerstvu s ministarstvima za ljudska prava i izbjeglice i prometa i komunikacija, a finansira Švedska.
Tokom skupa prezentirano je mišljenje Vijeća Evrope o usklađenosti zakona sa evropskim standardima zaštite ljudskih prava, prava na slobodu izražavanja i slobode medija, a mišljenje su izradili međunarodni eksperti.
Kao je novinarima pojasnila ekspertica Vijeća Evrope Sevima Sali-Terzić analiza zakonskog okvira ticala se analize Izbornog zakona, Zakona o zaštiti od klevete i u vezi s tim Zakona o obligacionim odnosima te Zakona o slobodi pristupa informacijama.
Kada je u pitanju Izborni zakona potrebno je modernizirati terminologiju jer je poprilično zastario i ne prati nove trendove naročito ne vodi računa o online medijima koji sve više imaju uticaja naročito tokom predizborne kampanje, a osim toga potrebno je regulirati koliko vremena neki politički subjekt ima plaćenih oglašavanja u kampanjama.
S druge strane, analiza je pokazala da je Zakon o zaštiti od klevete dobar propis koji je u skladu sa evropskim standardima, ali u praksi su primijećeni nedostaci najviše zbog nerazumijevanja, najčešće kada su novinari tuženi za klevetu, kaže Sali-Terzić.
- Zakon o kleveti predviđa građansku odgovornost samo za iznošenje neistinitih činjeničnih tvrdnji, ali može se raditi i o drugoj vrsti povreda ličnosti što može biti i zadiranje u privatni život. To nije nigdje posebno regulirano te se zaštita mora tražiti u okviru Zakonu u obligacionim odnosima koji ne uvažava slobodu medija - dodala je Sali-Terzić.
Preporučeno je da se jedinstvenim zakonom uredi pitanje ravnoteže između slobode izražavanja i prava na privatnost kojim bi se predvidjele sve situacije, a naročito treba voditi računa da naknada za povredu ne mora uvijek biti novčana.
Zakon o slobodi pristupa informacijama ima brojne nedostatke jer ima mnogo općenitih formulacija koje se odnose na uvjete za pristup informacijama, a taj propis trebao bi biti više precizan te je istaknuto da se bez obzira koja je informacija u pitanja mora provesti test javnog interesa.
Kako je naglasio ekspert za medijsko pravo Mehmed Halilović stanje slobode pristupa informacijama u BiH je mnogo bolje nego prije desetak godina, ali još uvijek nedovoljno te on ocjenjuje da BiH zaostaje u tom smislu iako su bh. zakoni pisani tako da udovoljavaju svim uvjetima najviših demokratskih standarda, ali praksa nije takva.
Današnjem skupu prisustvovali su i domaći eksperti iz oblasti medijskog prava, kao i predstavnici relevantnih institucija u BiH na svim nivoima vlasti i predstavnici medijske zajednice kako bi se iz više perspektiva sagledale potrebe u kontekstu usklađivanja zakonskog okvira.
(FENA) D. V.