Demokratska fronta

Služba za odnose sa medijima

PROF. DR. DŽENAN ĐONLAGIĆ: ZAUSTAVITI OTKAZE I PAD POTROŠNJE

Najvažniji strateški cilj cjelokupnog federalnog Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica (tzv. „Korona zakon“) u realnom sektoru  sada mora biti ZAUSTAVITI TREND OTKAZA RADNICIMA. 

Da ponovimo, zaustaviti pod hitno rastući broj otkaza! 

Fokus sada mora biti da se sačuva što je moguće više radnih mjesta u realnom sektoru ekonomije i ništa drugo u ovom kratkom roku. 

I to onih radnih mjesta u sektorima čije poslovanje je negativno pogođeno tj. uzrokovano širenjem zaraze COVID-19. 

Finansijska potpora sada treba da ide samo prema onima koji su pogođeni korona virusom. Zakon bi sa dijelom mjera trebao uzeti u obzir i populaciju nezavisnih radnika koji su u kategoriji tzv. „freelancers“, jer su vjerovatno i oni pogođeni smanjenom potražnjom za njihovom intelektualnom uslugom, ili pak i gubitkom posla. 

Kako utvrditi čije poslovanje je baš posljedica ovoga? 

Tako što zbroje ostvarene prihode za januar i februar 2020. godine, utvrdi se njihov prosjek, a onda da bi neko bio kvalificiran za potporu mora imati prihod recimo u aprilu manji za 20% pa i više u odnosu na prosjek prihoda iz prva dva mjeseca tekuće godine. I tako za svaki naredni mjesec! Ovim će se vrlo jasno znati koje djelatnosti i njihov ekonomski pad su posljedica širenja zaraze izazvane korona virusom i samo ti, što je i pošteno, trebaju dobiti finansijsku injekciju.

Prema tekstu Prijedloga Zakona koji je usvojila Vlada FBiH i koji je sada javno dostupan sve mi se čini da gore navedeni cilj nije maksimiziran do kraja odnosno samo je polovično ostvaren.

Prijedlog predviđa subvencioniranje, ali čega? Samo onog dijela ličnog dohotka (plate) koji se odnosi na pripadajuće doprinose za obavezna osiguranja (penziono, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti). 

Ovdje će se desiti da će se javna sredstva iz Budžeta FBiH samo redistribuirati preko doprinosa i ponovo vratiti u državnu kasu kao takva. 

No, da bi se gore spomenuti strateški cilj maksimizirao nužno je uložiti još malo napora da se dođe do rješenja da se sprovede sljedeća mjera, a to je  subvencioniranje minimalnih plaća i pripadajućih doprinosa svim radnicima iz realnog sektora. 

Dakle, da u ovom kratkom roku, na primjer naredna tri do četiri mjeseca Budžet Federacije BiH, pa i kantonalni budžeti (neka urade rebalanse za 2020.), zajedničkim finansijskim resursima pokriju i minimalnu platu i pripadajuće doprinose. 

Ako je Vlada FBiH spremna da subvencionira doprinose u iznosu od 244,85 KM mjesečno po svakom zaposlenom (prema vlastitom Prijedlogu), onda neka se subvencionira i iznos minimalne plate oko 406,00 KM iz najavljenog  „Stabilizacionog fonda“. 

Pa samo rebalansom federalnog budžeta '2020 je najavljeno da će se moći ubrizgati 250 miliona KM u spomenuti Fond i ovaj iznos bi mogao pokriti cjelokupan paket potpore privredi: i minimalna plata i doprinosi. 

Nema nikakvog smisla da se iz „Stabilizacionog fonda“ finansiraju naknade za nezaposlene koji će zbog otkaza završiti na evidenciji kantonalnih Službi za zapošljavanje (tzv. Biro). Pa zar nije bolje da im se subvencionira minimalna plata sa svim doprinosima i da radnici ne dobiju otkaze u narednim satima, danima i mjesecima? U protivnom, mogla bi uslijediti lavina novih otkaza sa mnogo jačim intenzitetom u odnosu na prethodnih nekoliko sedmica.  

Paralelno s ovim Zakonom, potrebno je izraditi strategiju srednjoročnih ekonomskih mjera čiji fokus mora biti prvenstveno na zaustavljanje pada potrošnje tj. ubrizgavanja svježeg novca u privredu kako bi se potakla nova potrošnja.

Prof. dr Dženan Đonlagić,

redovni profesor na Katedri za finansije

Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu

(FENA) E. F.