prijava
MOSTAR, 12. travnja (FENA) - Mostarsko duvanjska biskupija služenjem svetih misa obilježit će danas blagdan Uskrs, najveću svetkovinu kršćanske vjere.
Zbog novonastalih okolnosti vezanih za pandemiju koronavirusa euharistijska slavlja u cijeloj biskupiji održati će se s ograničenim brojem vjernika, u skladu s preporukama civilnih i vjerskih vlasti, a za one vjernike koji su ostali u svojim domovima osiguran je prijenos putem elektroničkih medija - radija, televizija, internetskih stranica i društvenih mreža.
Svečanu svetu misu, u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve, predvodit će mostarsko duvanjski biskup Ratko Perić koji će na koncu podijelit blagoslov i potpuni oprost, što obično čini nekoliko puta godišnje (na Božić, Uskrs i još jedanput u dane koje sam odredi).
U povodom najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa, biskup Perić uputio je čestitku svim vjernicima katoličke vjeroispovijesti, u kojoj se osvrnuo na koronavirus te ga usporedio sa španjolskom gripom.
"Prema internetu, samo s kudikamo tragičnijim posljedicama, doživjeli su naši pradjedovi prije stotinu godina u vrijeme zarazne 'španjolice', koja je trajala od ožujka 1918. do lipnja 1920. - 27 mjeseci, i bacila u grob najmanje 50 milijuna ljudi na zemlji od svega 600 milijuna koliko ih je u vrh glave moglo biti u tadašnjem svijetu", naveo je Perić u svojoj čestitki.
Također, usporedio je to s pobačajima te istaknuo kako se s time ne zaprepašćujemo koliko s umrlim od koronavirsua.
"Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji kazuje se da je godišnje do 50 milijuna pobačaja, tj. začetih ljudskih bića kojima se u prvim mjesecima u majčinoj utrobi hotimično (nekad i nehotično) prekida razvojni put u punu egzistenciju, iako im Bog daje puno pravo na život. Nad svakim se novim brojem umrlih tisuća od koroninavirusa stresemo, a nad tolikim milijunima u godini pobačajem ubijenih uopće se ne zaprepašćujemo. Nije uputno ni spominjati", navedeno je, između ostalog, u biskupovoj čestitki.
Inače, molitve, procesije, obredne vatre, blagdanski spravljena jela i kolači i njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih pisanica, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa tek su dio pučkih uskrsnih običaja.
U normalnom vremenu za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano vazmeno bdijenje. Na sam Uskrs tradicijski se blaguje šunka, često domaći kruh te slastice.
Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu gdje je svećenik blagoslivlja, a potom vjernici odlaze kućama na uskrsni objed i slavlje. Tradicijska uskrsna jela su: pinca, sirnica, razne uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata i drugo.
Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, onda Uskrs može biti samo unutar tog vremena.
(FENA) N. M.
