Stranačke aktivnosti

Saopćenje za javnost Naše stranke

Saopćenje, NS/logo

Nasiha Pozder povodom Svjetskog dana zaštite okoliša: Pitanje je da li ćemo uskoro u BiH imati šta štititi

Ni ove godine Bosna i Hercegovina na Svjetski dan zaštite okoliša nema se čime pohvaliti u vezi s tom temom. Nasiha Pozder, zastupnica u Federalnom parlamentu, koja je ujedno i predsjednica Odbora za prostorno uređenje, stambeno-komunalnu politiku, ekologiju i turizam pri Parlamentu Federacije BiH, kaže da je stanje u zaštiti okoliša iz godine u godinu sve alarmantnije. „U svim oblastima zaštite okoliša problemi su mnogobrojni. Međutim, u ovoj godini bih naglasila problem upravljanja otpadom. Danas je Odbor za ekologiju Parlamenta FBiH dobio prijavu Aarhus centra protiv Federalnog ministarstva okoliša koje nije reagovalo na činjenicu da je Elektroprivreda BiH samoinicijativno, bez pribavljanja potrebne dokumentacije, proširila kapacitet za odlaganje šljake i pepela za otprilike 12.500.000 metara kubnih u Termoelektrani Tuzla. Odbor će to provjeriti, ne želim prejudicirati krivicu, ali sama činjenica da je ovakva prijava moguća i da je utemeljena govori da ova država ne samo da ne štiti okoliš, nego i radi protiv njega. Cilj je što brži i što veći profit na štetu okoliša. Naglasak je na brzom sticanju profita jer se daleko veći profit može stići kroz brigu za okoliš i adekvatno upravljanje otpadom, međutim radi se o dugoročnoj strategiji i radi se o profitu za sve i to ne samo profitu u vidu novca, već i zdravlja, stabilnijeg i ugodnijeg životnog okruženja i sl. Ono kako se sada radi je brz profit samo onih koji su vlast i radi se o profitu samo u vidu novca i kroz takav način rada jasno se vidi i njihova poruka – poslije nas potop. S tim što, nažalost, ovdje riječ potop ne treba shvatati samo metaforički, nego vrlo moguće i bukvalno. Poplave, zagađenja vode, požari i sl. najčešće i jesu posljedica našeg nemara prema okolišu koji je sistemski. Imamo hroničan nedostatak strateškog promišljanja o okolišu. Jedan od dokaza za to je i činjenica da je Generalni plan upravljanja otpadom u FBiH istekao, kao i Strategija zaštite okoliša, još 2018., a da novi dokumenti nisu usvojeni, pri čemu se nije radilo bog zna šta ni po ovima koji su istekli. Ovaj primjer koji navodi Aarhus nije usamljen. Ja sam danas uputila pitanje resornom ministarstvu u Vladi FBiH o izgradnji spalionice animalnog otpada u Bosanskom Petrovcu. Radi se o tom da projekat izgradnje teče netransparentno. Građane Petrovca zanima mnogo stvari u vezi s tim projektom, a u najvećoj mjeri ko je Zanni d.o.o? Riječ je o firmi koja je izvođač projekta, ali u oblasti gradnje spalionica animalnog otpada ne znamo niti za jednu njihovu referencu. Ne kažem da je nemaju, ali sama firma, kao ni oni koji su je odabrali, nisu nam ih imali potrebu istaći unatoč brojnim upitima. Možda se opet radi o nekom malinaru među respiratorima. I da ne ostanem samo na upravljanju otpadom, navela bih još pitanje izgradnje obaloutvrda u Goraždu. Grad je uzeo 30.000.000 KM kredita Svjetske banke i bez javne rasprave digao
betonske zidove visine 2,30 m uz rijeku Drinu. Zašto naglašavam da je bez javne rasprave? Zato jer se mijenjaju životne navike svih građana. Od pristupa Drini, do pogleda na nju. U takvoj situaciji građani moraju imati konačnu riječ. Naravno, tu su i drugi problemi, od nelegalne sječe drveća, neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, do negativnog uticaja na turizam. Okoliš će i kod nas, kako je u svijetu već slučaj, postati glavna politička tema. Nažalost, za razliku od svijeta, pitanje je da li će BiH na tom planu imati šta spašavati ako se ne krene odmah promišljati u korist njegove zaštite.“

Napomena: Fena se ograđuje od objavljenih informacija u ovoj rubrici i odgovornost za njihov sadržaj snose isključivo njihovi autori, odnosno pošiljatelji.