prijava
SARAJEVO, 4. septembra (FENA) - U okviru projekta ''Izgradimo zagovaračku platformu za socijalnu uključenost-Zastani i poslušaj'', koji implementiraju Fondacija za socijalno uključivanje u BiH (FSU u BiH) i Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju (IBHI) uz podršku Evropske unije i UNICEF-a, iniciraju se i ekspertski pripremaju nacrti Strategija socijalnog uključivanja FBiH, RS i BD BiH. Radi se o kruni dugogodišnjeg istraživanja i borbe za socijalno uključivanje marginalizovanih, zastupanje njihovih interesa i učešće u razvoju socijalnih politika BiH. Usvajanje dokumenata bi predstavljalo značajan korak na putu smanjenja siromaštva i socijalne inkluzije.
Potreba za unapređenjem inkluzije ranjivih grupa jedan je i od prioriteta Mišljenja Evropske komisije (EK) o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji objavljenih u maju 2019. kao i potreba za usklađivanjem bh zakona i propisa u skladu sa EU standardima, posebno poglavljem 19. ''Socijalna politika i zapošljavanje'' pravne stečevine Evropske unije.
Na čelu tima za izradu strategija je Žarko Papić: ''Sistem socijalne zaštite u BiH je neracionalan, neefikasan i potpuno pasivan. Socijalno uključivanje je drugi koncept gdje se, od pasivnog sistema socijalne zaštite, ide ka aktivnom sistemu socijalnog uključivanja, gdje su sve marginalizovane grupe u centru. Socijalno uključiti nekoga znači obezbijediti jednake mogućnosti, uključenje u rad, društveni život i sve drugo. Ukoliko ste primjerice osoba sa invaliditetom, poenta nije u primitku novčane naknade ili ortopedskog pomagala. U sadašnjim promjenjivim uslovima usljed pandemije COVID-19, tema postaje dramatično ozbiljna. Ukoliko se pristup ne promijeni, socijalni problemi će rasti i ne postoje budžeti koji će moći izdržati pritisak socijalnih potreba sve većeg dijela stanovništva. Zato je socijalno uključivanje važno''.
Nacrt Strategije socijalnog uključivanja FBiH priprema Maida Fetahagić:
''Najveći izazov je uskladiti dokumente sa Zakonom o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem i sa Strategijom razvoja Federacije čiji je radni nacrt 2021-2027. u javnoj raspravi, jer je socijalna uključenost vrsta sektorske strategije u odnosu na integriranu strategiju razvoja FBiH. Realizacijom implementacije Strategije dobijamo razvoj sa ljudskim likom. Društvo dobija proaktivne učesnike u razvoju, samim time smanjenje investicija koje se doživljavaju kao trošak, ulaganje u ljude. Takav pristup razvoju želimo promovirati, izdvajanje i ulaganje u ljude kao osnovne aktere i cilj razvoja, human i pristojan standard života, a ne profit ili puki ekonomski rast. Realizacijom pravimo jedan korak ka EU, istovremeno i pristup fondovima koji traže strateški dokument''.
Ljubo Lepir, ekspert za izradu Strategije socijalnog uključivanja RS ističe kako se radi o značajnim koracima u pravcu unapređenja kvalitete života članova marginalizovanih grupa i kreiranju efikasnijeg sistema socijalnog djelovanja.
''Radi se sasvim drugačijem pogledu, naspram klasičnog administrativnog pristupa pomoću kojeg možemo vidjeti kako da bolje funkcioniše sistem i gdje je korisnik rezultat dobrog funkcionisanja sistema. BiH će usvajanjem dobiti dokument koji u procesu EU integracija mora izraditi. Stručna i naučna javnost će profitirati jer se radi o prvom integralnom dokumentu koji obuhvata sve principe koji su pred institucijama BiH u procesu pridruživanja'', dodaje Lepir.
U timu za izradu Strategija socijalnog uključivanja je dugogodišnja državna službenica Nataša Stevanović, šefica Odjeljenja za socijalnu zaštitu Vlade Brčko distrikta BiH: „Odabrana sam za člana operativnog tima Odbora za razvoj strategije 2021-2027. Posebno mjesto zauzimaju djeca, u svim nivoima, obrazovanje, porodična zaštita, prioriteti koji se vezuju za poboljšanje života porodica. Takođe osobe starije životne dobi. Potrebno je promijeniti svijest donosiocima odluka, to je jedini ispravan put, ujedno i onaj ka EU.''
Fahrudin Memić navodi da je za promjenu nužno da društvene statistike postanu prioritet naspram ekonomskih: ''Imamo tri statističke institucije, sa tri nivoa podataka na tri različita mjesta, u različitim formatima. U pogledu marginalizovanih grupa problem su izvori podataka, jedan dio se uopšte ne prati pa je potrebno kombinovati ekspertska znanja sa statističkim podacima''.
''Moj stav je da su u BiH svi građani, u nekoj dimenziji, socijalno isključeni. Osjećam da svojim angažmanom, skupa sa timom, doprinosim boljem vlastitom životu, životu svoje porodice prijatelja i šire. To je obaveza koju svi imamo. Postoji ogroman kapacitet da pomognemo jedni drugima i možemo ostvariti pozitivan efekt na naš životni standard samo ukoliko se aktiviramo putem pozitivnog društvenog angažmana, i prema svojoj zemlji i prema regionu'', zaključio je Memić.
(Ovaj članak proizveden je uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Fondacije za socijalno uključivanje u BiH i Inicijative za bolju i humaniju inkluziju i ne predstavlja nužno stajalište Evropske unije.)
(FENA) D. J.
