Bosna i Hercegovina     | 21.10.2020. 12:53 |

Održana radionica o medijskom izvještavanju o ratnom naslijeđu

FENA Saopćenje

SARAJEVO, 21.oktobra (FENA) - Odnos bh. medija u suočavanju sa prošlošću u najvećoj mjeri determinira politika, a brojni mediji u poslijeratnom vremenu postali su instrument za širenje govora mržnje i relativizaciju ratnih zločina - rečeno je tokom dvodnevne radionice Medijsko izvještavanje o ratnom naslijeđu, suđenjima za ratne zločine i procesima pomirenja u Bosni i Hercegovini, koja je održana 19. i 20. oktobra u organizaciji Udruženja BH novinari.

Mediji u BiH se kreću u trokutu između sjećanja, zaborava i poricanja – upravo one matrice koju jeste stvorila politika, mišljenja je politička analitičarka Tanja Topić.

Govoreći o medijskim konstrukcijama sjećanja, naglasila je da se to ne može svesti samo na tradicionalne medije, nego i na film, pozorište, kao i na stavove koji se objavljuju na društvenim mrežama.

– U Republici Srpskoj se dugo ćutalo o genocidu u Srebrenici, a onda je objavljen film o Škorpionima i tada su građani bili prvi put suočeni sa tom slikom u javnosti. Onda se desio jedan politički zaokret i došlo je do relativizacije genocida, pri čemu su mediji preuzeli tu ulogu relativizacije i čak pravdanja zločina kao 'preventivnog djelovanja'. Najveća masovna grobnica poslije Drugog svjetskog rata, Tomašica, također je primjer zavjere šutnje u medijima - o tome su izvijestili samo rijetki mediji u RS-u – navela je Topić.

Ako novinar glorificira genocid ili ratne zločine, to je krivično djelo, ističe ekspert Vijeća Evrope Ara Ghazaryan. 

– Kada pravno kvalificirani genocid nazovete 'masakrom', naravno da to relativizira ono što su sudski dokazane činjenice. Ono što se dešavalo 90-ih godina bilo je izazov za medije i novinare, ali sada postoji jedna nova dimenzija svega toga. Pitanje je da li je dovoljno držati se samo etičkih normi u novinarstvu ili treba osnaživati primjene zakona kada je riječ o govoru mržnje. Po mom mišljenju, potrebno je ponovo izvršiti evaluaciju zakona o zabrani govora mržnje i osnažiti krivični zakon, kao i uvesti određene etičke odredbe za medije – naglasio je Ghazaryan.

Kako kaže profesor Enes Osmančević, član Žalbene komisije Vijeća za štampu i online medije u BiH, na našim prostorima je još uvijek prisutno tzv. patriotsko novinarstvo, koje zapravo nije novinarstvo, nego vrsta propagande i huškanja.

On je istakao da bi izvještavanje o počinjenim ratnim zločinima trebalo biti u funkciji individualizacije krivnje, umjesto kolektivizacije odgovornosti za počinjene zločine.

Kolika je zaista moć medija da mijenjaju javno mnijenje, pitao je Dejan Šajinović, novinar banjalučkih Nezavisnih novina.

– Kada bi se sada svi mediji u Republici Srpskoj nekim čudom dogovorili da izvještavaju o ratnoj prošlosti na način na koji izvještavaju mediji iz Sarajeva, da li mislite da bi građani RS-a to prihvatili kao činjenice i promijenili svoje stavove? Ja mislim da se to ne bi desilo – kaže Šajinović.

Novinarka i urednica televizije Nova BH Vildana Kurtić, smatra da je problem stalna potreba za komercijalizacijom i tabloidizacijom svega, pa čak i žrtava rata. Ona je dodala da se već unaprijed zna kako će koja redakcija u BiH prenijeti određenu informaciju kada su u pitanju ratni događaji, odnosno suđenja za ratne zločine.

– Kod jednih je, naprimjer, antisrpski sud koji oslobađa ratne zločince, kod drugih je optuženi heroj, a ne zločinac, i to se unaprijed priprema. Ne mislim da nekoliko medijskih izvještaja može mijenjati javno mnijenje, ali ako tim izvještajem uspijete promijeniti mišljenje barem kod pojedinaca i navedete ih da se zapitaju da li su se neke stvari ipak odvijale drugačije od onog u što oni vjeruju, i to je sasvim dovoljno – rekla je Kurtić.

Kako ističe Vlado Adamović, advokat i bivši sudija Suda BiH, novinari ne bi smjeli raditi u ime žrtve, kao ni u ime okrivljenog, baš kao ni sudovi.

– Novinar radi u interesu javnosti, a pravo javnosti je da bude istinito informirana. Jednako kao što se sud drži principa i načela i mora biti neovisan i nepristrasan. Nema suosjećajnog suda, niti suda s empatijom, jer to onda nije sud. U tom smislu, novinari su vrlo slični sudijama – zaključio je Adamović.

Radionica koja je održana na Trebeviću u organizaciji Udruženja BH novinari i u okviru projekta Vijeća Evrope „Sloboda izražavanja i sloboda medija u BiH“ (JUFREX) organizirana je sa ciljevima postizanja boljeg razumijevanja profesionalnih i etičkih standarda i obaveza novinara u izvještavanju o ratnom naslijeđu, kao i poboljšanja razmjene informacija između medija i pravosudnih institucija u skladu sa pravom javnosti na informiranost i zaštitom dostojanstva i prava žrtava, njihovih porodica i svjedoka.

(FENA) L. A.

Vezane vijesti


Warning: Invalid argument supplied for foreach() in /var/www/vhosts/fena.ba/httpdocs/post-new.php on line 379

Promo

BBI Banka nagrađuje za ukazano povjerenje novim Programom lojalnosti

Obuka za CNC operatere u Tehnološkom parku INTERA

M:tel: Savršena kombinacija – Huawei telefon i pametni sat s popustom