Ekonomija     | 27.10.2020. 12:40 |

IKT sektor kao strateška šansa za napredak bh. ekonomije

FENA Darinka Mitrović

SARAJEVO, 27. oktobra (FENA) - Studija pod nazivom „Analiza potrebnih vještina za softversku industriju“ koja je danas predstavljena u Sarajevu, pokazala je da IKT sektor predstavlja stratešku šansu za napredak bh. ekonomije, ali i da ovom sektoru nedostaje kvalitetne radne snage.

Prema podacima prikupljenim u studiji, od prosječno 926 otvorenih pozicija za IT specijaliste na godišnjem nivou, njih 388 ne može biti popunjeno. U većini slučajeva, kao razlog se navodi nepostojanje kandidata s odgovarajućim znanjima i vještinama.

Studija je rađena u saradnji sa Bit Alijansom tokom 2019. godine u okviru projekta Boljom upravom do bržeg ekonomskog rasta (EGG), koji finansira Vlada Kraljevine Norveške, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH.

Zamjenik rezidentnog predstavnika UNDP-a u BiH Sukhrob Khoshmukhamedov je kazao da je Covid izazvao mnogo problema za ekonomije i ljude širom svijeta, pa tako i za BiH.

- Došlo je do pada BDP-a, a istovremeno do povećanja nezaposlenosti. Informatičko-komunikacijski sektor može igrati veliku ulogu, kako u smislu obnavljanja ekonomije, tako i u smislu ponovnog zapošljavanja, odnosno  povećanja broja zaposlenih - kazao je Khoshmukhamedov.

Naglasio je da svakih 100 radnih mjesta otvorenih u IT sektoru u paralelnim ili popratnim industrijama rezultira otvaranjem još 160 radnih mjesta. Istovremeno je, kako je dodao, razočaravajuće kada se vidi da otprilike jedna trećina oglašenih slobodnih radnih mjesta u IT sektoru ne bude popunjena nakon takvih poziva. Pogotovo kada je poznato da je to sektor u kome su plate daleko više od onih prosječnih u zemlji.

Khoshmukhamedov je dodao da je 80 posto intervjuiranih u okviru studije izjavilo da obrazovni sektor ne pruža one vještine koje su potrebne za zapošljavanje u ovom sektoru, te naglasio neophodnost dijaloga između IT industrije  i obrazovnog sektora.

 - Mi smo na neki način pokušali inicirati jednu platformu za taj dijalog uz podršku naših partnera, Ambasade Norveške u BiH, odnosno norveške vlade. Naravno, to je tek početak, a dug je put pred nama - kazao je Khoshmukhamedov, dodajući da upravo ova studija nudi kvalitetnu osnovu za taj dijalog i za sve korake koji trebaju uslijediti.

Ambasador Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini Olav Reinertsen je kazao da je ovo sektor koji predstavlja budućnost, te da su posebno fokusirani na ta pitanja radi promocije biznisa i ekonomije. Tokom godina norveška ambasada je podržala razvoj tri IT inkubatora u BiH, i to u Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci.

- Naravno, moramo učiniti još puno toga pogotovo u vezi bilateralnih ekonomskih odnosa između Norveške i BiH. Ministarstvo vanjskih poslova Norveške organiziralo je u martu ICT forum za poslovne ljude iz Norveške i BiH i na temelju te inicijative iz marta odlučio sam da bude osnovana bilaterna asocijacija poslovnih ljudi iz BiH i Norveške koja će početi sa radom 1. decembra ove godine – dodao je Reinertsen.

IKT industrija je, po njegovim riječima, oblast u kojoj postoji veliki potencijal za saradnju i interes poslovnih ljudi. Upravo zato, kako je naglasio norveški ambasador, potrebno je podržati projekete poput ovoga kako bi se analiziralo i sagledalo stanje i izazovi u ovom sektoru.   

Informacijsko-komunikacijski sektor, kako je kazala ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević, jedan je od sektora koji se najbrže razvija, a pandemija je ubrzala digitalnu transformaciju, te ukazala na njegov značaj.

-   Također se pokazalo da je potrebno ojačati vještine infomacijske komunikacije, posebno u softverskoj industriji. BiH ima potencijale koji su dorasli izazovima koje nova vremena stavljaju pred njih i na nama je da te potencijal prepoznamo i da im damo podršku, da ih obučimo i mladima pružimo šansu da pokažu ono što mogu i znaju – istakla je Gudeljević.

MCPBiH, kako je dodala, podržava razvoj ovog sektora u kojem vide velike potencijale za zapošljavanje mladih ljudi.  

 Iako većina IT kompanija provodi kontinuirane obuke zaposlenih, 78,1 posto anketiranih zaposlenika smatra da se stručno IT obrazovanje treba modernizirati, odnosno da treba biti otvoreno za nove metodologije nastave. Mjere za prevazilaženje trenutnog stanja podrazumijevaju revidiranje upisnih politika i njihovo prilagođavanje potrebama softverske industrije, zatim osnivanje specijalističkih srednjih škola računarstva i informatike, dodatno jačanje mjera prekvalifikacije i dokvalifikacije za IT zanimanja kroz zavode za zapošljavanje, te unapređenje IT obrazovanja na nivou osnovnih škola u Bosni i Hercegovini.

Iz Bit Alijanse, udruženja koje predstavlja softversku industriju, smatraju da IT industrija  treba da bude proglašena strateškom za razvoj ekonomije u BiH.

- Studija na kojoj su zajedničkim snagama radili UNDP i Bit Alijansa u proteklom periodu od izuzetnog je značaja, ne samo za IT industriju nego i za cijelu ekonomiju BiH s obzirom na to da realno prikazuje presjek trenutnog stanja, ali i izuzetan potencijal koji naša industrija posjeduje u kontekstu budućeg prosperiteta BiH – izjavila je Tatjana Vučić, izvršna direktorica Bit Alijanse.

Analiza potrebnih vještina za softversku industriju 2019. također ukazuje na činjenicu da je zaposlenost u IKT sektoru u prethodnih sedam godina rasla i do deset puta brže u odnosu na ostale industrije. 

(FENA) D. V.

Vezane vijesti


Warning: Invalid argument supplied for foreach() in /var/www/vhosts/fena.ba/httpdocs/post-new.php on line 379

Promo

BBI Banka nagrađuje za ukazano povjerenje novim Programom lojalnosti

Obuka za CNC operatere u Tehnološkom parku INTERA

M:tel: Savršena kombinacija – Huawei telefon i pametni sat s popustom